BILO PA PROŠLO (20)

Baterijsko paljenje benzinskog motora: Pravilan razmak platinskih dugmadi jamčio je dobru iskru

Baterijsko paljenje generiralo je visoki napon za  preskakanje iskre na svjećicama pri kraju drugog takta te osiguravalo rad benzinskog (otto) motora. Jednostavan premda ne baš precizan i pouzdan sustav lako se i jeftino održavao. Zamijenilo ga je beskontaktno elektroničko paljenje, koje je učinkovitije i pouzdanije, ali ako se pokvari, ne može se popraviti ‘u fušu’…

Foto: kfztech.de

Za razliku od dizelaša, kod kojeg se gorivo samo pali ubrizgavanjem u visokostlačeni užareni zrak (700 – 900°C), benzinskom (otto) motoru za paljenje na kraju drugog takta treba 0,2 – 0,5 mJ (milidžula) energije po ciklusu i cilindru. Ostvaruje se preskakanjem iskre među elektrodama svjećica, raspona 0,4 – 0,8 mm. Za to je potreban napon (razlika potencijala) 15.000 – 20.000 V i tu nastaje problem, riješen klasičnim sustavom o kojem je riječ.

Automobilska instalacija raspolaže istosmjernim naponom od 12 V (stariji 6 V), a takav se ne može transformirati. Stoga je uveden mehanički pulsirajući strujni prekidač (‘platinska dugmad’ – sloj platine povećava otpornost na iskrenje), koji razlama struju na intervale 12 i 0 V. Ugrađivao se u razvodnik paljenja. Nagli porast napona pri spajanju stvara promjenjivo magnetno polje i indukciju kojom napon trenutno poraste (‘pik’) na 60 V. Tako nastaje ‘učinkovita, umjetna’ izmjenična struja.

Kako bi se pojačali efekti za naknadnu transformaciju i umanjilo štetno iskrenje, ugrađen je kondenzator. Česta greška u servisiranju (‘štednja’) je izmjena platina bez izmjene kondenzatora, što im skraćuje vijek. To je sve niskonaponski krug, a dobivena izmjenična struja koju indukcijski svitak (bobina) transformira u visokonaponsku 25 – 30 kV. Napon je viši od potrebnog, radi prijenosnih gubitaka u mehaničkom razvodniku paljenja i priključcima kabela, kojima se razvodi na svjećice.

Mehanička sklopka za prekidanje istosmjerne struje, u svrhu njenog pretvaranja u izmjeničnu (kod invertera se to obavlja elektroničkim prekidačem) podešavala se kalibrirajućim listićima (zvali smo ih ‘špijunima’) i odvijačem. Platinsku dugmad razdvaja bregasto vratilo razvodnika paljenja, a spaja lisnata opruga. Zazor se podešava kad je bakelitni klizač na vrhu brijega, trakom kalibrirane širine (0,3 – 0,5 mm) te fiksira vijkom. Kut pretpaljenja podešavaju centrifugalni i vakuumski regulatori.

Mehanički prekidač (platinska dugmad) spajanjem i razdvajanjem 12-voltne istosmjerne struje stvara izmjeničnu, kojeg bobina transformira na 25-30.000 V. Kontaktno mehaničko paljenje zamijenjeno je elektroničkim beskontaktnim s davačem impulsa, poluvodičima… Za podešavanje je bio dovoljan klasičan alat, bez skupe opreme za dijagnosticiranje.

PREDNOSTI
+ Lako i u fušu: bila su to za mnoge ‘zlatna vremena’, jer se svaki benzinski motor (dizelaši su tada ionako bili rijetkost) lako podešavao.
+ Nije bilo skupo: sklopovi (platinske dugmadi, kondenzator, rotor i razvodna kapa) bili su unificirani za niz modela, stoga i povoljne cijene.
+ Bez iznenađenja: na 20.000 km bilo je preporučljivo izmijeniti platine s kondenzatorom, na 50.000 razvodnu kapu i rotor. Nije bilo osjetljivog modula.

MANE
Nevolje s vlagom: ako je razvodnik paljenja bio u prednjem dijelu vozila, lako je dolazio u kontakt s vlagom koja je prekidala visokonaponski krug.
Štelanje na 10.000 km: trošenje bakelitnog klizača smanjivalo je zazor platinskih dugmadi, pa je bilo nužno često podešavanje, radi performansi i potrošnje goriva.

Bilo pa prošlo (1): Rasplinjač (karburator, fergazer), tekuće gorivo pretvara u plinovito…

Bilo pa prošlo (2): OHV: motke guraju viseće ventile, razvod popularan prije OHC-a

Bilo pa prošlo (3): Comprex, manje učinkovita alternativa turbopunjaču

Bilo pa prošlo (4): Brisači farova automobila (1970. – 1997.)

Bilo pa prošlo (5): Dinamo: električni generator koji je 1960-ih kapitulirao pred alternatorom

Bilo pa prošlo (6): Motor uzdužno straga, koncepcija koja je starije naučila voziti

Bilo pa prošlo (7): V4 motor, kompaktan paket za (najčešće) uzdužnu ugradnju

Bilo pa prošlo (8): Zračno hlađenje automobilskog motora

Bilo pa prošlo (9): Kruti ovjes (most) straga: ‘out’ u limuzini, ‘in’ u kamionu

Bilo pa prošlo (10): Razvodnik paljenja, klasični mehanički, bila su to vremena…

Bilo pa prošlo (11): Dijagonalne gume, super na blatu, loše na asfaltu…

Bilo pa prošlo (12): Usisni dizelski motori, zlatna vremena bez turbopunjača

Bilo pa prošlo (13): Paljenje motora ‘kurblom’, trebala je muška snaga i oprez

Bilo pa prošlo (14): 6-voltna električna instalacija imala je olovne baterije s tri ćelije

Bilo pa prošlo (15): Odvojena noseća šasija automobila, nekad za sve, danas u terencima i kamionima…

Bilo pa prošlo (16): Pumpe-Düse Einheit (PDE): sklop pumpe i brizgaljke, ‘srce’ Volkswagenovih dizelaša od 1999. do 2008.

Bilo pa prošlo (17): Olovni benzin, izmišljen 1921., dugo je bio ‘zakon’, u EU zabranjen 2000., kod nas 2006.

Bilo pa prošlo (18): Klasične žarulje fara: sa žarnom niti svijetlile dovoljno dobro, jeftine i lako izmjenjive

Bilo pa prošlo (19): Koljenasto vratilo (radilica) s tri temeljna ležaja

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin