Kruti ovjes (most) straga: ‘out’ u limuzini, ‘in’ u kamionu

… a nekad je bio OK i u sportskim autima – ugrađivao se i u Opel GT (1968. – 1973.), na slici…

Opel Kadett, Rekord, Ascona i Manta, Ford 17m, Ford Escort, Taunus i Ford Capri, Fiat 1100, 1300, 1500, 124, 125, Lada, Peugeot 404, Alfa Romeo Giulia, Hillman Hunter, Sunbeam 1250, MG MGB, Triumf Spitfire, Mazda 1200/1500, Toyota Corolla, Datsun 1000… koristili su danas (u Europi) napušten kruti stražnji ovjes (most).

U svim je navedenim slučajevima riječ o stražnjem pogonu, s kombinacijom krutog mosta i diferencijala. U žargonu se naziva i ‘bendžo-osovina’, po američkom žičanom instrumentu.

Kruti most i stražnji pogon mogu biti i uz odvojeni diferencijal (De Dion), a koristio se i u modelima s prednjim pogonom: Ford 12m/15m, Audi 60/75/80/100, prvi Volkswagen Passat, Renault 12 i 18. Američki ga auti i danas masovno koriste, a do 1950-ih ugrađivao se i u bolide, uključujući F1.

Klasična izvedbe krutog mosta koristile su lisnate opruge, koje imaju i funkciju uzdužne i poprečne elastične vodilice. To se rješenje i dalje koristi u gospodarskim vozilima

Mnogi i danas žale za tim jednostavnim, izdržljivim i pouzdanim ovjesom, u pravilu povezanim s klasičnom pogonskom koncepcijom: motorom uzdužno sprijeda, mjenjačem i kardanskim vratilom u produžetku, prema diferencijalu. U početku se kombinirao s lisnatim oprugama, što se danas zadržalo u lakim i teškim gospodarskim vozilima.

Zanimljivo, Opel Kadett B 1965. je uveden s lisnatim oprugama, a 1967. dobio je uvojne.  Ford Escort ih je koristio do 1981. Bila su to ‘dobra stara vremena’, a taj jednostavan i učinkovit ‘kamionski’ ovjes vrline je dokazao i u brojnim ‘sportašima’ do sredine 1980-ih.

Mnogi žale za njim, jer mu mane ne ubijaju vrline. Izvrsno podnosi veliku snagu i na ravnom je asfaltu bolji od Multilinka. U NASCAR-u se, ne samo koristi, obavezan je!

Lisnate su opruge dobre vodilice, pa je kruti ‘most’ jednostavno  i ‘genijalno’ rješenje stražnjeg ovjesa. Naime, u slučaju zavojitih opruga nužno je ugraditi dodatnu bočnu vodilicu, najčešće Panhardovu motku, te uzdužne Wattove poluge.

Napredne su verzije imela i poprečnu ‘balans-štangu’. Takav se ovjes ugrađivao u prave jurilice, a najpoznatiji je Opel GT  (1968. – 1973.), kojeg su zvali ‘mini Corvette’.

Posljednje generacije stražnjeg krutog mosta, na europskim i japanskim vozilima, koja se još koristi u američkim, koristila je uvojne opruge, teleskopske amortizere, uzdužne vodilice i poprečni torzijski stabilizator (balans-štangu)

VRLINE
+ Jednostavna i robusna, a jeftina izvedba stražnjeg ovjesa, koja bez problema podnosi velika statička i dinamička opterećenja
+ Zadržava bočni nagib kotača pri paralelnom progibanju, pruža stabilnost u zahtjevnim uvjetima vožnje i pogodan je za terence
+ Ne mijenja usmjerenost i trag kotača ni pri najsnažnijem ubrzanju i kočenju, pa je, uz krute opruge i kratak hod pogodan za sportaše

MANE
 Asimetrično progibanje jednog kotača utječe na drugi, pa pozitivan bočni nagib, primjerice, lijevog kotača izaziva negativan desnog
 Velike neogibljene mase povećavaju rizik poskakivanja kotača i gubitka prianjanja na valovitom asfaltu uz loše samo-stabiliziranje i rizik nekontroliranog zanošenja
 Smanjuje se prtljažnik, jer je nužno osloboditi prostor, po cijeloj širini automobila, za progibanje krutog ovjesa s diferencijalom

Bilo pa prošlo (1): Rasplinjač (karburator, fergazer), tekuće gorivo pretvara u plinovito…

Bilo pa prošlo (2): OHV: motke guraju viseće ventile, razvod popularan prije OHC-a

Bilo pa prošlo (3): Comprex, manje učinkovita alternativa turbopunjaču

Bilo pa prošlo (4): Brisači farova automobila (1970. – 1997.)

Bilo pa prošlo (5): Dinamo: električni generator koji je 1960-ih kapitulirao pred alternatorom

Bilo pa prošlo (6): Motor uzdužno straga, koncepcija koja je starije naučila voziti

Bilo pa prošlo (7): V4 motor, kompaktan paket za (najčešće) uzdužnu ugradnju

Bilo pa prošlo (8): Zračno hlađenje automobilskog motora


Komentari

loading...