Mercedes-Benz E 220 d (1995.) bez turba je razvijao specifičnu snagu od 44 KS/l, a BMW M550d (2016.) s 4 turbopunjača čak 134 KS po litri obujma…
Ako dizel, onda turbo, ako turbo, onda dizel – sintagma iz 1990-ih, koja je temelj ovog teksta, ‘remake’ je izvorne iz 1950-ih, koja je bila aktualna desetljećima – ‘Ako dizel, onda Mercedes, ako Mercedes, onda dizel’.
Kultni /8, odnosno Strich-Acht (štrih aht), što je uobičajena oznaka treće generacije prethodnika E-klase, nakon ‘Pontona’ i ‘Repaša’, jer je predstavljen 1967. za godinu 1968., dakle /8, službene oznaka serije W115 .pokretao se 4-cilindarskim pretkomornim dizelašem 200 D/55 KS i 220 D/60 KS, potom 240 D/65 KS i 240 D 3.0/80 KS.
Isti model, oznake W114, pokretao se rednim 6-cilindarskim, ali samo benzinskim motorom. Masivna, fino i razmjerno malo opterećena izvedba, s vrhunskim materijalima, omogućila je legendarnu trajnost. Veća trajnost i pouzdanost dizelskih motora dijelom je bila i zbog pet posto manje ogrjevne vrijednosti.
Prvi je dizelaš iz 1936. imao specifičnu snagu tek 17,7 KS/L. Slavni ‘Ponton’ je 1953. podigao na 24,3. Potom je išlo blago na gore, Peugeot 204 diesel je 1968. podigao na 31,9. Prvi Golf dizel dobacio je tek do 34. Javila se nužnost povećanja snage, rješenje je ponudio turbopunjač.
Grčki taksist Gregorios Sachinidis je modelom Mercedes-Benz 240 D, s tri reparirana motora, prešao čak 4.600.000 km. Za nagradu je 2004. dobio novu C-klasu, a njegov je auto danas izložen u Mercedes-Benzovom muzeju
Pisali smo puno o dizelskim motorima, koji za razliku od otto, ne koriste svjećice za paljenje gorive smjese. Većim stupnjem kompresije usisani zrak, koji u motor ulazi bez prigušenja zaklopkom (to je jedna od tajni štedljivosti), zagrijava se na 650⁰C, pa se ubrizgano gorivo samo pali. Dizelski motori su zbog toga, a i masivnije izvedbe, trajniji i pouzdaniji, ali manje snage iz istog obujma.
Bila su to ‘zlatna vremena’, bez elektronike, kad se na dizelašu ‘nije imalo što pokvariti’. Prednabijanjem tijekom prvog takta osiguralo je da umjesto podtlaka u DMT nastaje nadtlak, pa kompresija počinje s višeg tlaka. Veći tlakovi pred GMT, kad se uštrcava gorivo znači više snage. Iskorak je 1980. napravio Mercedes-Benz 300 SD koji je sa 125 KS iz 5-cilindraša 3.0 imao 41,7 KS/L.
Dizelaši su do sredine 1990-ih, u pravilu, imali su podijeljeno, dvokomorno izgaranje. Gorivo se ubrizgavalo u malu komoru u glavi, odakle se plamen proširio na glavnu komoru. Postojala je i vrtložna komora, za bolje miješanje goriva i zraka Tako je počelo. Atmosferski, odnosno usisni dizelaši polako su dolazili u drugi plan. Nestajali su jedan po jedan…
‘Posljednji Mohikanci’ među ‘naftašima’ bez turbopunjača bili su Volkswagen Polo 1.9 SDI/64 KS iz 2005. i Golf 2.0 SDI/75 KS iz 2009. Imali su direktno ubrizgavanje. Dobro se podsjetiti da je revolucija u automobilskoj dizelskoj tehnologiji nastala je 1975., slavnim modelom Volkswagen Golf 1.5 D, za kojega su Daimler-Benzovi stručnjaci ‘u fušu’ (šuškalo se o velikoj aferi, koja je navodno riješena bez suda) preradili benzinca EA 827 na dizelsku izvedbu.
Riječ je o 4-cilindrašu s 1471 ccm (76,5 x 80) i blokom od sivog lijeva. Davao je 50 KS, a 1980. hod povećava na 86,4 mm, obujam na 1588 ccm, a snagu na 54 KS. Proslavio se u Golfu II, iz njega su potom nastali 1.6 TD, 1.9 TD i 1.9 TDI. Napredak je donijela visokotlačna razvodna pumpa Bosch VE, jer je povećala tlakove ubrizgavanja od 900 bara
U dizelski je segment Volkswagen 1975. uveo zupčasti remen i visokotlačnu razvodnu pumpu (time mu se povećalo opterećenje pa je postao širi), a zadržao pretkomorno ubrizgavanje, koje je VW napustio turbodizelskim verzijama
Zanimljivo, stari, pretkomorni dizelaši nisu imali samo mane, u usporedbi sa suvremenim s direktnim ubrizgavanjem.
MANJE KLOPOĆU: pretkomorni dizelaši poznati su po ‘mekom’ izgaranju uz manje buke, pa nisu trebali plastični pokrov glave
TOPLINSKI GUBICI: veća vanjska vruća ploha povećava toplinske gubitke, koji povećavaju potrošnju goriva te ograničavaju snagu
BOLJE ZAGRIJAVANJE: veći toplinski gubici znače više ‘otpadne’ topline za zagrijavanje unutrašnjosti, što je bio problem prvih DI dizelaša
GUBICI STRUJANJA: pri eksploziji i ekspanziji u malom prostoru tlakovi skokovito rastu te užareni plinovi prestrujavaju u glavnu komoru
GRIJAČI ZA PALJENJE: zbog velikih toplinskih gubitaka i manjih tlakova u usporedbi s DI motorima, do 50⁰C treba koristiti grijače za paljenje
…
Bilo pa prošlo (1): Rasplinjač (karburator, fergazer), tekuće gorivo pretvara u plinovito…
Bilo pa prošlo (2): OHV: motke guraju viseće ventile, razvod popularan prije OHC-a
Bilo pa prošlo (3): Comprex, manje učinkovita alternativa turbopunjaču
Bilo pa prošlo (4): Brisači farova automobila (1970. – 1997.)
Bilo pa prošlo (5): Dinamo: električni generator koji je 1960-ih kapitulirao pred alternatorom
Bilo pa prošlo (6): Motor uzdužno straga, koncepcija koja je starije naučila voziti
Bilo pa prošlo (7): V4 motor, kompaktan paket za (najčešće) uzdužnu ugradnju
Bilo pa prošlo (8): Zračno hlađenje automobilskog motora
Bilo pa prošlo (9): Kruti ovjes (most) straga: ‘out’ u limuzini, ‘in’ u kamionu
Bilo pa prošlo (10): Razvodnik paljenja, klasični mehanički, bila su to vremena…
Bilo pa prošlo (11): Dijagonalne gume, super na blatu, loše na asfaltu…
