Elastičnost motora? Što je to, kako se određuje, a kako manifestira?

Pojam elastičnosti motora često se koristi pogrešno, ne samo u običnoj komunikaciji, nego i ‘stručnim’ tiskovinama, naime turbodizelaši nisu elastični, nego naprosto moćni pri nižim brzinama vrtnje…

Postoje dvije vrste elastičnosti motora:

ELASTIČNOST PO MOMENTU je kvocijent (omjer) najvećeg okretnog momenta (Nm) i okretnog momenta pri brzini vrtnje najveće snage (kad je okretni moment već znatno opao).

ELASTIČNOST PO BRZINI VRTNJE je kvocijent (omjer) brzine vrtnje motora (1/min) pri najvećoj snazi i brzine vrtnje motora pri najvećem okretnom momentu. Pritom je važno uočiti:

Područje s ravno odsječenom krivuljom okretnog momenta (na slici – crvena elipsa), kakvo imaju turbo-motori, nije vrlina za vozna svojstva i nije nikakav pokazatelj elastičnosti. To je nužno zlo, kojim se štiti motor od preopterećenja, preko ‘waste-gate’ ventila.

Kad tlak prednabijanja dosegne graničnu vrijednost, dio ispušnih plinova prije turbine odvaja se direktno u ispuh, te bez obzira na povećanje brzine vrtnje, moment više ne raste, nego ostaje ravnomjeran. Kod takvog je motora određivanje elastičnosti neprecizno te je područje ravnomjernog momenta (ravna linija u krivulji) znak neelastičnosti.

 

Turbodizelski motori snažno reagiraju na gas od niskih okretaja, ne zbog elastičnosti, nego zbog velikog okretnog momenta i velike snage u tom području. Benzinski je motor, suprotno mišljenju mnogih, elastičniji od dizelskog, a elastičniji je i od suvremenih turbobenzinskih motora.

Ono što mnogi misle da je elastičnost suvremenih turbo motora (benzinskih i dizelskih), nije elastičnost, nego velik okretni moment i velika snaga kod niske brzine vrtnje motora.

Slikovito kazano, to je kao kad bi za ‘kalašnjikov’ kazali da je precizan. On je moćan, ali nikako nije precizan te pogađa metu prvenstveno koncentracijom paljbe, a ne preciznošću.

Na naslovnoj i gornjoj slici zapisi su  s predavanja ‘Motorna vozila’ legendarnog prof. dr. sc. Dražena Bjelovučića (1930. – 2004.), na Katedri za motore i vozila, Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je od 1982. do 1984. bio dekan. Autoru ovoga članka bio je 1997. mentor na doktoratu. 

Snaga i okretni moment (1/2): Kilowatti i newtonmetri, tko caruje, a tko klade valja?

Snaga i okretni moment (2/2): Otkud potiču i što ih stvara?

Komentari