Dobra vijest za ljubitelje klasičnih motora: nove ekološke norme Euro 7 predviđaju mogućnost proizvodnje dorađenih benzinskih i dizelskih motora do 2035., ali to će poskupjeti njihovu izvedbu od 1500 do 3000 eura
Fiksne granične vrijednosti plinovitih emisija iz automobila na snazi su od 1970-ih. Standardi emisija Euro 6c i 6d uvedeni su 2017., a od 2021. nova vozila moraju udovoljavati Euro 6d-ISC-FCM standardu emisija. Još stroži ekološki standard Euro 7 trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2025. Euforija oko ekoloških normi, umirovljenja benzinskih i dizelskih motora polako se smiruje.
Udio električnih automobila na tržištu novih u EU prosječno je 5 do 20 posto, a u cijeloj masi vozila tek oko jedan posto. Dakle, uvođenje električnih vozila teći će sporije nego što su mnogi predviđali, a to potvrđuje najava uvođenja ekoloških normi Euro 7, 1. siječnja 2025.
Da se ne računa na proizvodnju benzinskih i dizelskih automobila nakon toga, ne bi se ni uvodili. Nakon aere Dieselgate emisijski standardi za automobile došli su u fokus javnosti. Suvremeni Euro 6 standard uključuje granične vrijednosti za ugljikovodike (HC), dušikove okside (NOx), ugljični monoksid (CO), nemetanske ugljikovodike (NMHC), finu prašinu i čestice.
Dušikovi oksidi i posebno sitna prašina smatraju se štetnima za klimu i zdravlje, zbog čega se Euro standard sve strože prilagođava. Malo se zna da su emisijski standardi za dizelske motore neizmijenjeni od siječnja 2013. (Euro 5b), mijenjala se samo metodologija mjerenja.
Tada je količina ispuhanog ugljikovog monoksida (CO) ograničena na 0,50 g/km, dušikovih oksida (NOx) na 0,180 g/km, zbroj ugljikovodika i dušikovih oksida (HC + NOx) na 0,170 g/km, čestica čađe (P) na 0,0045 g/km i broj čestica čađe (PN) na 600 milijardi/km.
Za benzinske motore vrijede ekološke norme uvedene u rujnu 2015. (Euro 6b) kad je propisana količina ispuhanog ugljikovog monoksida (CO) ograničena na 0,10 g/km, isparivih organskih spojeva (VOC) na 0,068 g/km, dušikovih oksida (NOx) na 0,060 g/km, čestica čađe (P) na 0,0045 g/km i broj čestica čađe (PN) na 600 milijardi/km. Nove norme predviđaju smanjenje svih vrijednosti za 30 do 50 posto i o njima se još raspravlja.
To će poskupjeti proizvodnju benzinskih i dizelskih automobila, ali će im produljiti vijek. Smanjenje količine štetnih (plinovitih i krutih spojeva) postiže se na dva načina: smanjenje potrošnje goriva (proporcionalna se smanjuje količina svih ispušnih plinova i tvari) i pročišćavanjem ispuha. To će se postići na sljedeći način:
Smanjenje potrošnje goriva – smanjenje mase automobila, poboljšanje aerodinamike, smanjenje otpora kotrljanja, obveza ugradnjom 48V blagohibridnog sustava sa Start-Stop funkcijom, ukidanje mehaničkog pogonskog sustava 4×4 (ostat će samo hibridni 4×4)
Smanjenje udjela štetnih tvari u ispušnim plinovima – unapređenjem sustava za uklanjanje dušikovih oksida i čestica čađe u dizelskom ispuhu te ugradnje filtra čađe u benzinske motore.
To će poskupjeti izvedbu automobila s benzinskim i dizelskim motorom za 1500 do 3000 eura, ali to je cijena koju ćemo trebati platiti. Ostat će u proizvodnji najmanje do 2035.
