STRUČNJAK SAVJETUJE

Hibridna vozila: što se krije iza naziva: Ovo trebate znati

Autoportal.hr

Svaki drugi novi automobil na hrvatskom tržištu je „hibrid“…

Autor: Branko Kondić

Hibridi su 2026. postali najprodavaniji pogon i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj. U prvom polugodištu imali su 37,3 % novih registracija u Uniji. Plug-in hibridi imali su dodatnih 9,8 %, baterijska vozila 20,7 %, benzinci 22,2 %, a dizelaši 7,5 % (ACEA).

U Hrvatskoj je slika slična, s tim da se hibridi i plug-in hibridi ovdje broje zajedno. U prvih pet mjeseci hibrid je bio gotovo svaki drugi novi automobil, 46,6 %, a električna vozila ostala su na 4,3 % (Promocija Plus).

Te brojke treba čitati oprezno. ACEA plug-in hibride vodi zasebno, pa u Uniji hibridi i plug-in hibridi zajedno imaju 47,1 %. Hrvatska statistika ih ne razdvaja, pa je u 46,6 % uključeno sve: od sustava na 12 volti sa starter-generatorom od nekoliko kilovata do automobila koji stotinjak kilometara voze samo na struju. Ni ACEA u skupini „hibridi“ ne razlikuje prave hibride od blagih. Zato vrijedi znati što se iza tog naziva krije.

Elektrifikacija vozila, od hibrida do baterijskih električnih automobila, ima i geopolitičku pozadinu. Proizvodnja baterija i prerada sirovina za njih koncentrirane su u Kini. Europska unija od listopada 2024. na baterijska električna vozila iz Kine, uključujući EREV kojima motor s unutarnjim izgaranjem služi isključivo kao generator, uz redovnu uvoznu carinu od 10 % primjenjuje dodatne kompenzacijske carine od 7,8 do 35,3 %. Kineski proizvođači odgovorili su izvozom plug-in hibrida i gradnjom tvornica u Europi. Raspravlja se i o proširenju dodatnih carina na kineske plug-in hibride (PHEV), ali takve carine zasad nisu uvedene.

Cilj potpune elektrifikacije novih automobila do 2035. pokazao se teško ostvarivim. Komisija je u prosincu 2025. predložila cilj smanjenja ispušnih emisija novih automobila od 90 % na razini flote proizvođača od 2035., uz kompenzaciju preostalih emisija. Ako prijedlog bude usvojen, plug-in hibridi mogli bi ostati u ponudi i nakon 2035. Konačna pravila još nisu utvrđena.

Pojam i zbrka u nazivlju

Riječ hibrid dolazi iz latinskog. Hybrida je značila mješanca, izvorno potomka domaće krmače i divljeg vepra, a u prenesenom smislu i dijete roditelja različitog podrijetla ili staleža. Često se povezuje s grčkim hybris, oholost ili prijestup. U suvremenim jezicima pojam je izgubio negativan prizvuk i označava jednostavno križanca.

U automobilskoj industriji hibrid označava vozilo koje kombinira motor s unutarnjim izgaranjem i elektromotor. Njihove uloge ovise o konstrukciji: elektromotor može samo pomagati pri pogonu, može sam pokretati kotače ili ih može pokretati zajedno s motorom s unutarnjim izgaranjem. Samostalna električna vožnja zato nije uvjet da se vozilo nazove hibridom. Povezivanjem dvaju strojeva mogu se postići veća energetska učinkovitost i bolje performanse, ali se povećava složenost pogona.

Na tržištu se susreću mikro, blagi, pravi i plug-in hibridi. Proizvođači te nazive namjerno brkaju, kako bi ostavili dojam složenije tehnologije ili skratili dugačak naziv vozila. Na poklopcu prtljažnika četiriju tehnički različitih arhitektura može stajati ista riječ.

Vozilo Kako ga zove proizvođač Što je tehnički
Fiat 500 Hybrid Mild Hybrid, na autu „Hybrid“ 12 V, remenski starter-generator od 3,6 kW
Audi s četiri cilindra MHEV 12 V; ista oznaka kao kod šesterocilindričnih s 48 V
Mitsubishi ASX 1.3 i Renault Captur 1.3 mild hybrid 12 V, remenski starter-generator
Subaru e-Boxer e-BOXER, bez kategorije 118 V, elektromotor od 12,3 kW u mjenjaču, kratko vozi na struju

Kupac iz oznake ne može zaključiti ima li auto bateriju od 0,1 ili od 20 kWh. Tri podatka iz tehničkog lista govore više: napon sustava, snaga elektromotora i kapacitet baterije. Po njima je kreirana podjela u nastavku.

Zašto hibrid: termodinamika

Drugi zakon termodinamike uči nas da se gubici pri pretvorbi energije ne mogu izbjeći, ali se pametnim konstruiranjem mogu znatno smanjiti. Suvremeni učinkoviti benzinski motor s unutarnjim izgaranjem (ICE) može dosegnuti oko 40 % toplinske učinkovitosti samo pri određenoj kombinaciji okretaja i opterećenja. Pri istim okretajima mehanički gubici ne smanjuju se razmjerno opterećenju. Pojednostavljeno, zanemarimo li zasad gubitke pumpanja: od 12 bara srednjeg indiciranog tlaka 3 bara odlaze na svladavanje mehaničkih otpora, pa za koristan rad ostaje 9 bara. Pri manjem opterećenju, primjerice 6 bara indiciranog tlaka i približno istim mehaničkim gubicima, ostaju samo 3 bara. U stvarnom benzinskom motoru prigušenje usisa pri malom opterećenju dodatno povećava gubitke pumpanja. Zato je učinkovitost u svakodnevnoj vožnji znatno niža od vršne. Hibrid prosjek diže: prema podacima američkog ministarstva energetike za kretanje iskoristi 24 do 38 % energije goriva. Elektromotor gubi samo 5 do 30 %. Gubici pritom nisu stalni: ovise o brzini vrtnje i opterećenju. Kod ICE-a su razlike između najboljeg i najlošijeg režima velike, a kod elektromotora znatno manje.

Elektromotor ima još jednu prednost: može raditi kao generator i pri kočenju vratiti dio energije u bateriju. Iz toga je nastala zamisao hibridnog pogona. Elektromotor, baterija i rekuperacija trebaju smanjiti gubitke vozila koje i dalje pogoni ICE, tako da motor što češće radi u povoljnom režimu, a dio energije kočenja pohranjuje se u bateriju umjesto da se sva rasipa kao toplina na kočnicama i u okolini.

Tri pojma snage

Snaga je umnožak okretnog momenta i kutne brzine, P = M × ω, s momentom u Nm i kutnom brzinom u rad/s. Za računanje s okretajima u minuti vrijedi P [kW] = M [Nm] × n [min⁻¹] / 9549. U nastavku se koriste tri pojma:

  • Vršna snaga elektromotora je kratkotrajna, tipično 10 do 30 sekundi. Ograničavaju je zagrijavanje namotaja i izlazna snaga baterije.
  • Najveća snaga ICE-a je homologirana vrijednost. Motor je može davati dugo, ali ne bez posljedica za vijek trajanja i potrošnju.
  • Submaksimalna snaga ICE-a je snaga pri kojoj motor može raditi praktički neograničeno dugo i bez izrazito loše specifične potrošnje (g/kWh). Automobilski motori nisu projektirani da stalno rade na najvećoj snazi.

Ta razlika objašnjava zašto sistemska snaga hibrida nije uvijek zbroj snaga iz prospekta. O tome više u odjeljku o sistemskoj snazi.

Mikro hibridi: 12 volti

Mikro hibridi su najniža razina hibridizacije: radni napon od 12 V, baterija od 0,1 do 0,25 kWh i starter-generator snage 2 do 4 kW. Dio stručnjaka ih ne svrstava u hibride, a dio literature tim imenom zove običan start-stop sustav. Ovdje je mjerilo napon sustava, a proizvođači i takve sustave prodaju kao „mild hybrid“.

Najčešće rješenje je BDMG (Belt Driven Motor Generator). Remenom pogonjeni motor-generator pomaže ICE-u pri kretanju, služi kao električni pokretač i pri usporavanju puni bateriju. Snaga je ograničena naponom: već 3 kW na 12 V znači struju od 250 A. Upravo je zato za veće snage uveden napon od 48 V.

Rješenje je jeftino i pouzdano, pa je proizvođačima privlačno kao najpovoljniji način da smanje službenu emisiju CO₂. Za vozača se takav auto ponaša kao klasičan. Ne može krenuti ni voziti samo na struju, a ušteda goriva je mala i primjetna samo u gradu. Kombinira se s ručnim i s automatskim mjenjačima.

Primjeri: Fiat 500 Hybrid (3,6 kW, baterija od 11 Ah, oko 0,13 kWh), Suzuki Swift 1.2 Hybrid, Mitsubishi ASX 1.3 i Renault Captur 1.3 (baterija 0,23 kWh).

Blagi hibridi: u pravilu 48 volti

Blagi hibridi u pravilu rade na 48 V, s baterijom od oko 0,4 do 0,9 kWh, iznimno do 1,7 kWh, i elektromotorom snage 10 do 21 kW. Raspon rješenja je širok: od remenskih sustava sličnih mikro hibridima do pogonskih sklopova s elektromotorom u mjenjaču, koji se približavaju pravim hibridima.

Sustav Baterija Elektromotor
Hyundai/Kia 48 V 0,44 kWh 12 kW, 55 Nm
Audi 48 V (V6, V8) 10 Ah, oko 0,48 kWh 12 kW, 60 Nm
Stellantis e-DCS6 0,89 kWh bruto, 0,43 kWh iskoristivo 21 kW, 55 Nm
Audi MHEV plus 1,7 kWh, litij-željezo-fosfat 18 kW, 230 Nm

Snagu elektromotora treba čitati uvjetno. ICE i elektromotor razvijaju snagu i moment pri različitim brzinama vrtnje, pa se njihove snage ne zbrajaju. Sistemska snaga ponekad je jednaka snazi samog ICE-a. Elektromotor ipak ima vrlo povoljnu momentnu karakteristiku i pomaže upravo ondje gdje je ICE najslabiji: pri niskim okretajima i kretanju s mjesta.

Iskoristivi kapacitet baterije manji je od polovice nazivnog. Stellantis za svoj sustav navodi 890 Wh bruto i 432 Wh iskoristivo. Razlozi su kratko vrijeme punjenja pri kočenju te ograničenje punjenja i pražnjenja na uski raspon napunjenosti (SoC), radi trajnosti baterije.

Primjeri s remenskim starter-generatorom: Volkswagen Tiguan 1.5 eTSI, Suzuki Vitara 1.4 Boosterjet 48V, Ford Puma 1.0 EcoBoost Hybrid, Hyundai Tucson 48V. Nijedan od njih ne može voziti samo na struju.

Izdvajaju se dva sustava kod kojih elektromotor nije na remenu, nego u pogonskom sklopu, pa auto može krenuti i kratko voziti samo na struju. Stellantisov sustav, primjerice u Peugeotu 2008 1.2 Hybrid 145 e-DCS6, ima elektromotor u mjenjaču i prema proizvođaču na struju vozi do jednog kilometra, odnosno do polovice vremena u gradskoj vožnji. Audijev MHEV plus na struju parkira, manevrira i vozi polako po gradu. Po tome su gotovo pravi hibridi, iako rade na 48 V. Granicu između blagog i pravog hibrida zato ne određuje samo napon, nego i položaj elektromotora.

„Pravi“ hibridi: pet arhitektura

Pravi hibrid (HEV) može voziti samo na struju, makar kratko, i uvijek dolazi s nekom vrstom automatskog prijenosa. Toyotin sustav postao je sinonim za hibrid, ali nije jedino rješenje. Arhitekture su u nastavku nazvane po onome po čemu su prepoznatljive: neke po mehanizmu, neke po toku snage.

Arhitektura Primjer Što vozač osjeti
Razdjelnik snage Toyota, Lexus bez stupnjeva, uglađeno; pri jakom ubrzanju motor „zavija“
Serijsko-paralelni hibrid Mitsubishi, Honda e:HEV vozi se kao električni auto; ICE se na kotače veže tek pri većoj brzini
Čisti serijski hibrid Nissan e-Power uvijek vozi elektromotor; ICE je samo generator
Transmisija s kandžastim spojkama Renault E-Tech pravi prijenosni omjeri, dobar na otvorenoj cesti
Elektromotor ispred stupnjevanog automatskog mjenjača Hyundai, Kia, Mercedes kao običan automatik, s osjetnim promjenama stupnjeva

Razdjelnik snage

Toyotin sustav, u prospektima e-CVT, temelji se na planetarnom prijenosniku s tri elementa: sunčanim zupčanikom, planetarnim zupčanicima i prstenastim zupčanikom. Jedan elektromotor (MG1) radi kao generator i određuje brzinu vrtnje ICE-a. Drugi (MG2) je glavni pogonski motor. Njihovim usklađenim radom sustav mijenja prijenosni omjer bez stupnjeva. Prednosti su visoka učinkovitost u gradu, vožnja bez trzaja i malo dijelova koji se troše.

Unatoč nazivu, e-CVT nema veze s klasičnim mehaničkim CVT mjenjačem s remenom i remenicama. Ime opisuje samo učinak, kontinuiranu promjenu prijenosnog omjera, a ne konstrukciju.

Mana je poznato „zavijanje“. Razdjelnik snage ne veže okretaje motora uz brzinu vozila. Mala baterija ograničene izlazne snage može pokriti tek manji dio tražene snage, pa elektronika pri jakom ubrzanju ili usponu ICE odmah podiže na visoke okretaje, gdje on razvija submaksimalnu snagu, i tamo ga drži dok vozilo ubrzava. Novije generacije imaju baterije veće izlazne snage i jače elektromotore (Toyota za petu generaciju navodi 14 % veću snagu baterije). Elektromotor zato preuzima veći dio početnog ubrzanja, a okretaji ICE-a rastu postupnije. Efekt je ublažen, ali nije uklonjen.

Serijsko-paralelni hibrid

Mitsubishijev pogon, poznat iz Outlandera PHEV, nema ni planetarni prijenosnik ni mjenjač. Ima tri režima. U električnom voze elektromotori iz baterije. U serijskom ICE pogoni generator, a kotače i dalje vuku elektromotori. U paralelnom načinu rada automatski upravljana tarna spojka mehanički povezuje ICE s prednjim kotačima preko jednog fiksnog prijenosnog omjera. Samo na elektromotore može voziti do oko 135 km/h; to nije granica uključivanja paralelnog načina rada. Po istoj logici radi i Honda e:HEV: pri krstarenju većom brzinom spojka veže ICE na kotače preko omjera koji odgovara najvišem stupnju ručnog mjenjača.

Čisti serijski hibrid

Kod Nissanova e-Powera benzinski motor služi samo za proizvodnju električne energije. Kotače uvijek pogoni elektromotor, a mehaničke veze ICE-a i kotača nema.

Transmisija s kandžastim spojkama

Renault E-Tech koristi višemodnu transmisiju s kandžastim spojkama, bez tarne spojke i bez sinkrona. Mjenjač ima četiri stupnja za ICE i dva za glavni elektromotor. S neutralnim položajima to daje petnaest radnih kombinacija (5 × 3). Sekundarni elektromotor od 15 kW pokreće ICE, usklađuje okretaje pri promjeni stupnja i puni bateriju. Kretanje je uvijek električno. Pri maloj brzini sustav može raditi serijski, ali težište je na paralelnom radu sa stvarnim prijenosnim omjerima.

Elektromotor ispred stupnjevanog automatskog mjenjača

Kod Hyundaija i Kije elektromotor je smješten između ICE-a i automatskog mjenjača sa šest stupnjeva, a snaga obaju izvora ide na kotače kroz mjenjač. Mjenjač je planetarni automatik, ali bez hidrodinamičkog pretvarača: prema proizvođaču mjenjača njegovo mjesto zauzimaju spojka koja odvaja ICE i prigušivač torzijskih vibracija. Manji modeli, primjerice Kona Hybrid, imaju mjenjač s dvije spojke (DCT) sa šest stupnjeva. Isti raspored koristi i Mercedes u plug-in hibridima, ali s hidrodinamičkim pretvaračem: u mjenjaču 9G-TRONIC s devet stupnjeva elektromotor je smješten između razdvojne spojke i mjenjača, a pretvarač s premosnom spojkom služi za kretanje s mjesta. Tucson HEV ima elektromotor od 44,2 kW i bateriju od 1,49 kWh. To je čisti paralelni hibrid i najkonvencionalnije rješenje, s više mehaničkih dijelova, ali bez „zavijanja“.

Termodinamička zamka

Hibrid može održavati ICE u području veće učinkovitosti i kada motor pritom razvija više snage nego što je trenutačno potrebno za pogon. Višak pokreće generator i puni bateriju; poslije baterija napaja elektromotor. Energija se tako iz mehaničke pretvara u električnu, pohranjuje pa ponovno pretvara u mehaničku, uz gubitke u generatoru, elektronici, bateriji i elektromotoru. Povoljniji rad ICE-a sam po sebi zato ne jamči manju ukupnu potrošnju: dobitak mora nadmašiti gubitke električnog puta. Kod hibrida s razdjelnikom snage dio snage ICE-a može do kotača stići mehaničkim putem, bez prolaska kroz generator i elektromotor.

Red veličine gubitaka, prema tipičnim učinkovitostima komponenti:

  • Ako se električna energija odmah potroši u elektromotoru, gubi se otprilike petina do četvrtina.
  • Ako se sprema u bateriju i troši kasnije, gubi se više od trećine. Slično vrijedi i za rekuperaciju: od energije kočenja u bateriju se vrati 60 do 70 %, a do kotača još manje.

U gradu je taj uvjet često ispunjen: bez hibridnog sustava ICE ondje radi u vrlo lošim režimima, a baterija se puni pretežno kočenjem, energijom koja bi inače propala. Pri ustaljenoj vožnji rekuperacije gotovo nema, pa dobitak od povoljnijeg rada ICE-a može biti manji od dodatnih gubitaka u pogonu; hibrid tada ne mora trošiti manje od usporedivog učinkovitog konvencionalnog vozila. Prema istom izvoru, rekuperacija u gradu vrati 8 do 14 % energije goriva, a na autocesti samo 2 do 4 %.

Ta bilanca dobitaka i gubitaka utječe na konstrukciju hibrida. Toyotin razdjelnik snage omogućuje ICE-u rad bliže točki najveće učinkovitosti na karti okretaja i opterećenja, dok se dio snage prenosi mehanički. Mitsubishi i Honda pri odgovarajućim uvjetima spojkom povezuju ICE s kotačima, pa pri vožnji većom brzinom ne moraju svu njegovu snagu pretvarati u električnu energiju kao u serijskom načinu rada. Renault težište stavlja na paralelni rad s mehaničkim prijenosom. Čisti serijski hibrid nema mehaničku vezu ICE-a s kotačima: pri stalnoj većoj brzini sva njegova snaga prolazi kroz generator i elektromotor, uz pripadne pretvorbene gubitke.

Plug-in hibridi (PHEV)

Plug-in hibridi imaju znatno veće baterije, od desetak do četrdesetak kWh, i radni napon od 300 do 400 V. Ovisno o kapacitetu, na struju voze od četrdesetak do više od 140 km po WLTP-u: Volkswagen Golf eHybrid s 19,7 kWh neto prelazi do 143 km. Kineski proizvođači idu i dalje: Hongqi HS6 PHEV nudi baterije od 23 i 40 kWh i po kineskom ciklusu CLTC, koji je blaži od WLTP-a, navodi 148 do 248 km. Baterija se puni iz mreže, regeneracijom i, prema potrebi, iz ICE-a.

Tu postoji terminološko proturječje. Klasični hibridi su elektrificirana, a ne električna vozila, jer im je jedini izvor energije gorivo. Plug-in hibrid energiju može uzeti iz mreže, pa pripada električnim vozilima. Točniji je zato naziv plug-in hibridno električno vozilo.

Model Baterija Električni doseg (WLTP) Punjenje
Mitsubishi Outlander PHEV 22,7 kWh 86 km, u gradu 111 do 113 km AC 3,5 kW, DC oko 32 min do 80 %
Hyundai Tucson PHEV (2021.) 13,8 kWh 62 km, u gradu 74 km AC 7,2 kW
Mercedes GLC 300 e 31,2 kWh ukupno više od 100 km AC 11 kW, DC do 60 kW

Pri usporedbi treba paziti na tri stvari. Proizvođači kapacitet navode neujednačeno, jedni bruto, drugi neto, pa isti broj u prospektu može značiti petinu razlike u iskoristivoj energiji. Snaga ugrađenog punjača kreće se od 3,5 do 11 kW, što odlučuje puni li se baterija dva ili šest sati. Istosmjerno punjenje imaju samo neki modeli.

Granični slučaj je EREV (range extender), električno vozilo kojemu ICE služi samo kao generator: kotače pogone isključivo elektromotori. Carinski propisi EU takvo vozilo tretiraju kao električno. Mitsubishijev koncept razlikuje se od EREV-a jer, uz električni i serijski način rada, ima automatski upravljanu tarnu spojku koja pri odgovarajućim uvjetima mehanički povezuje ICE s prednjim kotačima.

Službeni CO₂ i porez

Službena emisija PHEV-a ovisi o tome koliki udio vožnje propis pripisuje struji. Nakon promjene tog izračuna isti automobil dobiva osjetno viši CO₂. Hyundai je za Tucson PHEV 2021. navodio 31 g/km, a za aktualni model navodi 62 do 64 g/km, uz istu bateriju.

U Hrvatskoj PHEV ima i poreznu prednost. Posebni porez na motorna vozila umanjuje se za postotak jednak električnom dosegu u kilometrima, a pri dosegu od 100 km i više iznosi nula. Mjerodavan je gradski doseg (EAER city). Zato se kod skupljih modela plug-in izvedba isplati već pri kupnji, neovisno o uštedi na gorivu, i zato ih kupci u višim klasama biraju u velikoj većini.

Sistemska snaga: kad jest, a kad nije zbroj

Sistemska snaga hibrida u pravilu nije zbroj snaga iz prospekta. Elektromotori vršnu snagu daju kratkotrajno, ICE svoju najveću snagu može davati dugo, a koliko elektromotor stvarno može dati ovisi o izlaznoj snazi baterije. Snage se zbrajaju samo ako se oba stroja mogu istodobno vrtjeti u području svoje najveće snage i ako baterija može dati punu snagu elektromotoru. I kad arhitektura to dopušta, sistemsku snagu često ograničava upravljačka elektronika: ona određuje koliko snage baterija smije dati, kako bi baterija dulje trajala. Toyota RAV4 Plug-in Hybrid ima ICE od 136 kW te elektromotore od 134 i 40 kW, ukupno 310 kW, a sistemska snaga je 225 kW.

Renault Clio E-Tech pokazuje slučaj u kojem zbroja nema: benzinski motor ima 67 kW, elektromotori 36 i 15 kW, a sistemska snaga je 105 kW.

Hyundai Tucson PHEV pokazuje suprotno. Elektromotor i ICE sjede na istom vratilu ispred mjenjača i vrte se istom brzinom, pa im se momenti zbrajaju. Benzinski motor ima 132 kW, elektromotor 66,9 kW, a sistemska snaga 195 kW, gotovo točno zbroj. Pogon na sve kotače je mehanički: stražnja osovina dobiva moment preko kardanskog vratila i elektronički upravljane spojke, koja se uključuje prema potrebi.

Mitsubishi Outlander PHEV poseban je slučaj. Benzinski motor ima 100 kW i 203 Nm, prednji elektromotor 85 kW, stražnji 100 kW, a sistemska snaga je 225 kW. U serijskom načinu rada kotače pogone prednji i stražnji elektromotor, čije deklarirane snage zajedno iznose 185 kW. Baterija kapaciteta 22,7 kWh može kratkotrajno dati oko 180 kW električne snage, a energiju prema potrebi daje i generator koji pogoni ICE. U paralelnom načinu rada automatski upravljana tarna spojka mehanički povezuje ICE s prednjim kotačima, pa je dostupna sistemska snaga od 225 kW. Granica električne vožnje od oko 135 km/h nije granica između serijskog i paralelnog načina rada. Izlazna snaga baterije omogućuje da ICE pri punom gasu ostane na niskim okretajima dok je hladan. Mehaničke veze među osovinama nema. Stražnju osovinu stalno pogoni vlastiti elektromotor, pa je pogon na sve kotače trajan i u električnoj vožnji, a moment se raspodjeljuje brže i preciznije nego mehaničkom spojkom.

Koju hibridnu tehnologiju odabrati?

Izbor ne ovisi o tehničkim podacima, nego o tome gdje se auto puni i kako se vozi.

  • Imate vlastiti priključak za redovito punjenje. PHEV može biti povoljan izbor ako većinu svakodnevnih kilometara prijeđete na struju po oko 0,10 €/kWh, a benzinski motor koristite za dulja putovanja. Ukupna isplativost ovisi i o razlici u nabavnoj cijeni te o tome koliko često prelazite električni doseg između dva punjenja. Uz dvotarifni model punjenje noću stoji upola manje nego danju.
  • Nemate gdje puniti, vozite pretežno po gradu. Pravi hibrid (HEV) daje najveću uštedu, jer se baterija puni kočenjem. Skuplji je od blagog hibrida.
  • Nemate gdje puniti, vozite pretežno autocestom. Blagi hibrid (MHEV) bolji je izbor od pravog. Pri stalnoj brzini hibridni sustav nema što vratiti, a nosi dodatnu masu.
  • Oslanjate se samo na javne punionice. PHEV u pravilu nema ekonomskog smisla bez vlastitog priključka. Iznimka mogu biti skuplji modeli kod kojih umanjenje PPMV-a donosi dovoljno veliku uštedu već pri kupnji.

Na autocesti hibridni pogon gubi većinu prednosti, pa potrošnju određuju aerodinamika i masa. Snaga potrebna za svladavanje otpora zraka raste s trećom potencijom brzine, a potrošnja po kilometru s kvadratom. Prema vlastitim mjerenjima, plug-in hibridna limuzina pri stvarnih 130 km/h troši oko 7 l/100 km, a plug-in hibridni SUV slične snage oko 9 l. PHEV na benzin pritom troši gotovo jednako ljeti i zimi, jer kabinu grije otpadna toplina motora.

Ušteda na energiji koju donosi PHEV ovisi o redovitom punjenju. S praznom baterijom radi kao pravi hibrid koji nosi 200 do 300 kg više. Kod skupljih modela zasebnu prednost može donijeti umanjenje PPMV-a pri kupnji.

Okvir: koliko stoji 100 km

S kućnim noćnim punjenjem i plug-in hibrid i električni SUV u gradu su pet do sedam puta jeftiniji od vožnje na benzin, a na brzoj punionici bez pretplate prednost nestaje. Usporedba vrijedi za Mitsubishi Outlander PHEV i Škodu Enyaq 85x, s cijenama iz rujna 2026.

Način, cijena Outlander PHEV, grad Outlander PHEV, autocesta Enyaq 85x, grad Enyaq 85x, autocesta
Kućna struja noću, 0,10 €/kWh 2,3 € 3,4 € 1,6 € 2,6 €
Javna AC punionica, 0,35 €/kWh 8,0 € 12,0 € 5,6 € 9,2 €
DC do 50 kW, 0,50 €/kWh 10,7 € 16,1 € 7,5 € 12,3 €
DC velike snage uz pretplatu, 0,49 €/kWh – – 7,4 € 12,1 €
DC velike snage, ELEN, oko 0,65 €/kWh – – 9,8 € 16,0 €
DC velike snage bez pretplate, 0,79 €/kWh – – 11,9 € 19,4 €
Benzin, 1,70 €/l 11,9 € 15,3 € – –

Sve vrijednosti su trošak na 100 km; autocesta znači stvarnih 130 km/h.

Primjer za 2.000 km gradske vožnje mjesečno: Outlander na benzin stoji oko 238 €, na kućnu struju oko 46 €. Enyaq na kućnu struju stoji oko 32 €, a na javnoj AC punionici oko 112 €.

Kako je računato:

  • Outlander u gradu troši oko 20 kWh/100 km iz baterije, a pri 130 km/h oko 30 kWh. Na benzin troši oko 7 l u gradu i 9 l na autocesti. Enyaq prema ADAC-ovu mjerenju u gradu troši oko 16 kWh/100 km iz mreže, a pri 130 km/h oko 23 kWh iz baterije.
  • Gubici punjenja su 14 % na izmjeničnoj struji, koliko je izmjerio ADAC, i oko 7 % na istosmjernoj.
  • Noćna cijena od 0,10 €/kWh je varijabilni trošak: energija, mrežarina, naknada za obnovljive izvore i PDV. Sama energija stoji oko 0,054 €/kWh, ali se mrežarina i naknade također plaćaju po kWh. Mjesečna naknada po brojilu nije uračunata. Kućanstva koja u šest mjeseci potroše više od 3.000 kWh dio struje plaćaju skuplje, oko 0,12 €/kWh.
  • Benzin je računat po 1,70 €/l (HAK, 16. rujna 2026.).

Tri napomene. Outlanderova baterija na autocesti pokriva oko 65 km, pa je njegov redak za struju na autocesti cijena po kilometru, a ne trošak cijelog puta. Outlander preko CHAdeMO priključka prima oko 40 do 50 kW, pa mu punionice velike snage ne koriste. Zimi električni auto troši osjetno više, a PHEV na benzin gotovo jednako.

Zaključak

Riječ hibrid na automobilu govori malo. Iza nje može biti starter-generator od tri kilovata ili pogon koji stotinu kilometara vozi bez kapi goriva. Napon sustava, snaga elektromotora i kapacitet baterije govore više od oznake, a arhitektura pogona govori kako će se auto ponašati u gradu, a kako na autocesti.

Hibrid dobiva ondje gdje klasični motor radi najlošije, u gradu, a gubi prednost ondje gdje o potrošnji odlučuju aerodinamika i masa. Plug-in hibrid isplati se onome tko ga puni kod kuće, a u Hrvatskoj i zbog poreza. Tehnologija sama ne donosi uštedu. Donosi je način na koji se auto koristi.

Napomena: podaci o potrošnji označeni kao vlastita mjerenja izmjereni su GPS-om. Cijene energije i goriva vrijede za rujan 2026.

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

Podijeli na:

Preporučeni sadržaj

Ponosno objavljujemo suradnju HAK-a & Osiguraj.me
Član ste HAK-a? Pokupite ekskluzivan dodatni popust od 12%. Kliknite odmah!
Sudjelovali ste ili skrivili prometnu nesreću? Smanjite financijsku štetu uz ovih 10 savjeta!