DKW F1 (1931.): prvi automobil s motorom ugrađenim poprečno

Tri desetljeća prije legendarnog mališana Mini i pola stoljeća prije nego je zavladala na tržištu, DKW F1 uveo je koncepciju s prednjim pogonom i poprijeko ugrađenim motorom…

DKW F1 iz 1931. nije prvi automobil s prednjim pogonom, ali je prvi s motorom ugrađenim poprijeko sprijeda. Ta je koncepcija povezana s prednjim pogonom i tek je 1983.

Fiat Panda 4×4 postala prvi automobil s poprečno postavljenim motorom i integralnim pogonom. Automobila s motorom poprečno sprijeda i pogonom straga – nema!

Tehnički bi bilo prekomplicirano i neisplativo. Ta je koncepcija usto, pretežito povezana s rednim motorom, premda su sredinom 1990-ih Ford Mondeo i Opel Vectra uveli tu koncepciju s V6 motorom.

Motor poprijeko sprijeda u kombinaciji s prednjim pogonom pruža dvije bitne prednosti. Prva je u boljem iskorištenju prostora – motor, pogotovo redni, ne može ni približno iskoristiti širinu motora, pa koristi velik dio dužine automobila.

Kako bi se taj negativni efekt smanjio, mjenjač, koji je u produžetku motora, ulazi u unutrašnjost kabine i smanjuje komfor (nastavlja se na uzdužni tunel, u kojem  je kardansko vratilo). Poprečno ugrađen motor troši znatno manje prostora, te u jednakoj dužini automobila više ostaje za kabinu i putnike.

Druga prednost ove koncepcije je što su koljenasto vratilo motora (radilica), a time i izlazno vratilo mjenjača paralelni s pogonskim vratilima kotača.

Zbog toga se prijenos snage s mjenjača na završni reduktor u sklopu s diferencijalom obavlja lančanim prijenosom, a u izvedbama nakon II. svjetskog rata cilindričnim zupčanicima umjesto stožastim, koji stvaraju manje mehaničke otpore (poboljšava performanse i smanjuje potrošnju goriva) i jeftiniji su.

Prednji ovjes bio je neovisan, s dva zgloba i dva paketa lisnatih opruga, koje su služile kao poprečne vodilice. Svako je pogonsko vratilo imalo kardanski križni zglob, na strani diferencijala, i Tracta zglob, prethodnik homokinetičkog zgloba, na strani kotača

Dodatna je prednost, povezana s prednjim pogonom kompaktna izvedba: motor-mjenjač-diferencijal-pogonska vratila u jednom sklopu, što smanjuje prijenosne mehaničke otpore, masu i cijenu automobila.

DKW F1 iz 1931. bio je prvi automobil s poprečno ugrađenim motorom uopće. Smatra se da je motor bio sprijeda, no tehnički bio je ugrađen središnje – naime, bio je ugrađen iza osi prednjih kotača, dakle između osiju prednjih i stražnjih kotača.

DKW F1 se pokretao rednim 2-cilindarskim (paralelni twin) 2-taktnim vodom hlađenim motorom, koji je iz 494 ccm razvijao 15 KS. To je limuzini dugoj 3400, širokoj 1300 i visokoj 1375 mm, mase 600 kg, omogućavalo najveću brzinu od 75 km/h. Prosječno je trošio 8 litara mješavine benzina i 4 posto ulja.

Motor je 1932., povećan na 584 ccm (povećavanjem provrta sa 68 na 74 mm, uz zadržavanje hoda od 68 mm) pojačan na 18 KS, a najveća brzina na 85 km/h. DKW F1 se, osim kao limuzina, proizvodio i kao kabriolet, kabriolet-limuzina i roadster.

Ovu je koncepciju nakon II svjetskog rata, 1947., upotrijebio Saab 92. Po istom su konceptu bili napravljeni Goliath GP 700 i Lloyd 300 iz koncerna Borgward. A kod nas najpopularniji su bili Trabant P50 i Trabant 601.

No, ključni trenutak za ovu koncepciju bio je 26. kolovoza 1950., kad je predstavljen legendarni Mini. Bila je to prekretnica u povijesti automobila.

Tu su koncepciju 1960-ih i 1970-ih, ali straga, koristili NSU Prinz 4, NSU Prinz 1000 i njegove izvedenice Type 110, 1200 C, TT i TTS. A 1966. stiže i talijanski Top Gun, Lamborghini Miura, s motorom 3.9 V12 snage 350 KS, ugrađenim poprečno ispred osi stražnjih kotača, dakle središnje.

Za uvođenje koncepcije motora ugrađenog poprečno, po kojoj se danas proizvodi tri četvrtine svih automobila na svijetu (u Europi 95 posto), zaslužan je DKW F1. Tijekom 1931 i 1932. proizvedeno ih je 200 (neki izvori kažu samo 160).

 

Inovativni automobili (1): Renault Fuego GTX (1982.) uveo daljinsko centralno otvaranje vrata 

Inovativni automobili (2): Ford Vedette (1948.) uveo MacPhersonovu opružnu nogu

Inovativni automobili (3): Renault 4 (1961.) uveo zatvoreni, stlačeni rashladni sustav motora

Inovativni automobili (4): Nash Ambassador (1938.), prvi automobil s uređajem za hlađenje kabine

Inovativni automobili (5): Packard 180 Touring Sedan (1939.): prvi automobil s klima uređajem

Inovativni automobili (6): Mercedes-Benz 260 D (1936.): prvi serijski automobil s dizelskim motorom

Inovativni automobili (7): Porsche 356 (1952.) uveo potpuno sinkronizirani mjenjač 

Inovativni automobili (8): Tucker 48 (1947.) uveo disk kočnice

Inovativni automobili (9): Peugeot 403 (1955.) uveo termostatski ventilator hladnjaka motora

Inovativni automobili (10): Plymouth Voyager (1983.): prvi obiteljski minivan – monovolumen

Inovativni automobili (11): Tracta (1928.): prvi automobil s prednjim pogonom

Inovativni automobili (12): Renault 16 (1965.): prva kombilimuzina s petorim vratima

Inovativni automobili (13): Oldsmobile Custom 8 Cruiser (1939.): prvi automobil s automatskim mjenjačem

Inovativni automobili (14): Duesenberg Model A (1921.): prvi automobil s hidrauličkim kočnicama

Inovativni automobili (15): Panhard 4 (1904.): prvi automobil s volanom!

Inovativni automobili (16): Lohner-Porsche (1900.): prvi automobil s pogonom 4×4, električnim!

Inovativni automobili (17): Tatra T77 (1934.), prvi serijski aerodinamični automobil

Inovativni automobili (18): Plymouth Valiant (1960.): prvi automobil s alternatorom

Inovativni automobili (19): Volvo PV544 (1959.): prvi automobil sa sigurnosnim pojasom u tri točke


Komentari

loading...