Jensen FF (1966.), prvi je ugradio mehanički ABS, jedan od pionira pogona 4×4

Jensen FF, kratica od Formula Ferguson, proizvod je britanske manufakture, koja je limuzinskom coupeu predstavila tehnološke novotarije koje će Audi quattro proslaviti 15 godina kasnije…

Veliki, značajni i inovativni automobili uglavnom su stekli zasluženi status i tržišnu vrijednost, ljubitelji automobila ih pamte, poštuju i cijene, rado su viđeni gosti na svakom reliju oldtimera. Pa ipak, ima i iznimaka. Jedna je takva možda i najnepravednije zaboravljeno remek-djelo mehaničke invencije, Jensen FF iz 1966. Taj je automobil na prvi pogled izgledao gotovo identično (dakle, prekrasno) poznatijem i običnijem bratu, Interceptoru.

Ovaj je krasan coupe s četiri sjedala,pristojnih gabarita (4851 x 1753 x 1387) pokretao se motorom Chrysler Hemi 6.3 V8, koji je iz 6277 ccm razvijao 330 KS (po SAE, a po DIN standardu to je bilo oko 315 KS), snaga se na sve kotače (4×4) prenosila preko 3-stupanjskog automatskog mjenjača TorqueFlite A727 i klasičnog integralnog pogona, s tri mehanička diferencijala.

Integralni pogon je osmislio Ferguson (odatle i kratica FF – Formula Ferguson). S ukupnom masom od 1727 kg mogao je potegnuti 130 mph (209,2 km/h), a do stotke je ubrzavao za 7,4 sekunde. Bio spoj talijanskog dizajna, američke mehanike i britanskog luksuza, što je zajedno činilo vrlo poželjnu i, prije svega u Americi, dobro prodavanu kombinaciju.

Gotovo paralelno s Interceptorom predstavljen je i mnogo moćniji stroj, FF, koji je imao Fergusonov stalni pogon na sva četiri kotača i sustav protiv blokiranja kotača pri kočenju.

Danas sve sustave protiv blokiranja kočnica zovemo ABS, ali to je zapravo samo skraćenica za najpoznatiji takav sustav (Antilock Brake System), koji je razvio njemački Bosch u 1970-ima. Jensen je primijenio jednostavniji, ali učinkovit mehanički sustav Dunlop Maxaret, što ipak nije spriječilo poznatog rock bubnjara Gingera Bakera da u Africi gadno razbije svoj primjerak.

Nažalost, integralni je pogon zauzimao dosta mjesta i bio je napravljen tako da nije bilo moguće napraviti Jensen FF-a s upravljačem lijevo, jer je središnji diferencijal, u funkciji razvodnika snage usmjeravao snagu ulijevo, gdje je kardansko vratilo, paralelno s uzdužnom osi kotača, 280 mm ulijevo usmjeravalo snagu na prednji diferencijal.

Tako nije bilo mjesta za upravljački mehanizam lijevo, trebalo je napraviti poseban susav pogona 4×4, što je, s obzirmo na mal serije bilo neisplativo i neizvedivo. Bez izvoza u SAD i na druga tržišta gdje se vozi desnom stranom, ovaj je automobil morao ostati fusnota, do 1971. proizvedeno ih je samo 320. Bio je tridesetak posto skuplji od modela Jensen Interceptor, od kojeg se vizualno razlikovao dužom bočnom linijom, s dva otvora za hlađenje umjesto jednog.

Kad je Audi Quattro 1980. predstavio quattro i napravio revoluciju u svijetu sportskih automobila, mnogi su se prisjetili ovog opskurnog prethodnika. Mlađe generacije prepoznat će ovaj sjajni automobil iz spota Robbiea Williamsa za pjesmu ‘The Road to Mandalay’, a nešto stariji bi se mogli sjetiti i da ga je Modesty Blaise vozila u stripu.

Usprkos tim trenucima slave, ovaj je model načelno ostao relativno nepoznat i podcijenjen.

Inovativni automobili (1): Renault Fuego GTX (1982.) uveo daljinsko centralno otvaranje vrata 

Inovativni automobili (2): Ford Vedette (1948.) uveo MacPhersonovu opružnu nogu

Inovativni automobili (3): Renault 4 (1961.) uveo zatvoreni, stlačeni rashladni sustav motora

Inovativni automobili (4): Nash Ambassador (1938.), prvi automobil s uređajem za hlađenje kabine

Inovativni automobili (5): Packard 180 Touring Sedan (1939.): prvi automobil s klima uređajem

Inovativni automobili (6): Mercedes-Benz 260 D (1936.): prvi serijski automobil s dizelskim motorom

Inovativni automobili (7): Porsche 356 (1952.) uveo potpuno sinkronizirani mjenjač 

Inovativni automobili (8): Tucker 48 (1947.) uveo disk kočnice

Inovativni automobili (9): Peugeot 403 (1955.) uveo termostatski ventilator hladnjaka motora

Inovativni automobili (10): Plymouth Voyager (1983.): prvi obiteljski minivan – monovolumen

Inovativni automobili (11): Tracta (1928.): prvi automobil s prednjim pogonom

Inovativni automobili (12): Renault 16 (1965.): prva kombilimuzina s petorim vratima

Inovativni automobili (13): Oldsmobile Custom 8 Cruiser (1939.): prvi automobil s automatskim mjenjačem

Inovativni automobili (14): Duesenberg Model A (1921.): prvi automobil s hidrauličkim kočnicama

Inovativni automobili (15): Panhard 4 (1904.): prvi automobil s volanom!

Inovativni automobili (16): Lohner-Porsche (1900.): prvi automobil s pogonom 4×4, električnim!

Inovativni automobili (17): Tatra T77 (1934.), prvi serijski aerodinamični automobil

Inovativni automobili (18): Plymouth Valiant (1960.): prvi automobil s alternatorom

Inovativni automobili (19): Volvo PV544 (1959.): prvi automobil sa sigurnosnim pojasom u tri točke

Inovativni automobili (20): DKW F1 (1931.): prvi automobil s motorom ugrađenim poprečno

Inovativni automobili (21): Lancia Lambda (1922.): prvi automobil sa samonosećom karoserijom

Inovativni automobili (22): Mercedes-Benz 300 SD (1978.): prvi automobil s turbodizelskim motorom

Inovativni automobili (23): NSU Wankel Spider (1963.): prvi automobil s wankel motorom

Inovativni automobili (24): DAF 600 (1958.): prvi automobil s kontinuiranim automatskim mjenjačem – CVT


Komentari

loading...