Mercedes-Benz 450 SE (1978.): prvi automobil s elektroničkim ABS sustavom

Mercedes-Benz 450 SE je 1978. uveo elektronički sustav ABS za sprječavanje blokiranja pri kočenju, koj je uz sigurnosni pojas i projektirane deformacijske zone najzaslužniji za trend smanjenja broja teških prometnih nesreća…

Temelje sustava za sprječavanje blokiranja kotača pri kočenju posstavio je 1928 Nijemac Karl Wessels je 1928. konstruirao prvi regulator kočne sile u svrhu sprječavanja blokiranja kod kočenja, a prvi operativan sustav upotrebljen je u avijaciji, patentirao ga je 1929. Gabriel Voisin.

Prvi učinkoviti uređaj za sprječavanje blokiranja kononstruirao je njemački inženjer Fritz Ostwald. Početkom 1940. prijavio je patent ‘pneumatsko-električnog regulatora kočenja, kod kojeg se kočioni pritisak regulira pomoću elektromagnetskog ventila’.

Dunlop je 1950. osmislio mehanički sustav Maxaret. koji je 1966. doživio je u Jensenu FF 1966., usto prvim visokoserijskim automobilom s pogonom 4×4, a Chrysler, Ford, Nissan i GM počeli su ga nuditi početkom 1970-ih.

Širu popularnost stekao je nakon što je dorađen sustav Bosch 1978. ugrađen u najveće modele Mercedes-Benza i BMW-a.

Kratica ABS znači Anti-lock Brake System, a u osnovi riječ je o elektroničko-hidrauličkom mehanizmu koji sprečava blokiranje kotača prilikom kočenja, skraćujući tako zaustavni put i pomažući upravljivosti automobila u tim trenucima.

Prvo operativno korištenje zbilo se krajem 1940-ih u borbenom zrakoplovu. Do serijske je ugradnje u automobil prošlo još 28 godina, u luksuznom Modelu Mercedes-Benz S-klase, serije W116 (1972. – 1980.)

Pvi ABS uređaj tvrtke Bosch serijski se počeo ugrađivati 25. lipnja 1978., u Mercedes-Benz 450 SE (V8, 4520 ccm, 224 KS, 210 km/h)

U rujnu 1978. tim se revolucionarnim kočnim pomagalom oprema i BMW 745i, s rednim 6-cilindrašem obujma 3210 ccm, koji je turbopunjačem nabijen na 252 KS te je omogućavao 222 km/h.

ABS je bitno unaprijedio aktivnu sigurnost vožnje. Naime, blokiranjem kotača pri kočenju smanjuje se koeficijent trenja, a blokirani prednji kotači ne mogu preuzimati više nikakve bočne sile te automobil postaje neupravljiv – inercijom nastavlja pravocrtnu kretnju, a u zavoju tangencijalno izlijeće.

ABS je elektroničko-hidraulički sklop sa središnjom upravljačkom jedinicom (modulom). Na temelju informacija od senzora vrtnje kotača ABS dozira kočnu silu na granici blokiranja.

U trenutku kad se kočeni kotač zaustavi, upravljački modul preko sklopa elektromagnetskih ventila snizuje tlak ulja u kočnom cilindru, sve dok se obodna kočna sila (odnosno kočni moment na kotaču) toliko ne smanji da se kotač počne ponovo okretati.

U tom trenutku osjetnik vrtnje daje signal modulu da su se kotači počeli okretati, elektromagnetski se ventili zatvaraju, tlak ulja i intenzitet kočenja se poveća, te se na granici blokiranja kotača ciklus ponovo vraća na početak.

Slikovito rečeno, uređaj obavlja kočenje ‘na rate’, s učestalosti od nekoliko desetaka ciklusa u sekundi. To je cijela ‘tajna’ ABS-a. Prvi ABS uređaji bili su 2-kanalni – bili su opremljeni sa samo dva senzora vrtnje kotača, na dva dijagonalna kotača.

Sredinom 1980-ih počeli su se koristiti 3-kanalni, s jednim osjetnikom na pogonskom diferencijalu i dva osjetnika na preostalim kotačima.  Od 2001. svi se automobili opremaju 4-kanalnim ABS-uređajem, sa senzorima vrtnje na svakom kotaču.

Inovativni automobili (1): Renault Fuego GTX (1982.) uveo daljinsko centralno otvaranje vrata 

Inovativni automobili (2): Ford Vedette (1948.) uveo MacPhersonovu opružnu nogu

Inovativni automobili (3): Renault 4 (1961.) uveo zatvoreni, stlačeni rashladni sustav motora

Inovativni automobili (4): Nash Ambassador (1938.), prvi automobil s uređajem za hlađenje kabine

Inovativni automobili (5): Packard 180 Touring Sedan (1939.): prvi automobil s klima uređajem

Inovativni automobili (6): Mercedes-Benz 260 D (1936.): prvi serijski automobil s dizelskim motorom

Inovativni automobili (7): Porsche 356 (1952.) uveo potpuno sinkronizirani mjenjač 

Inovativni automobili (8): Tucker 48 (1947.) uveo disk kočnice

Inovativni automobili (9): Peugeot 403 (1955.) uveo termostatski ventilator hladnjaka motora

Inovativni automobili (10): Plymouth Voyager (1983.): prvi obiteljski minivan – monovolumen

Inovativni automobili (11): Tracta (1928.): prvi automobil s prednjim pogonom

Inovativni automobili (12): Renault 16 (1965.): prva kombilimuzina s petorim vratima

Inovativni automobili (13): Oldsmobile Custom 8 Cruiser (1939.): prvi automobil s automatskim mjenjačem

Inovativni automobili (14): Duesenberg Model A (1921.): prvi automobil s hidrauličkim kočnicama

Inovativni automobili (15): Panhard 4 (1904.): prvi automobil s volanom!

Inovativni automobili (16): Lohner-Porsche (1900.): prvi automobil s pogonom 4×4, električnim!

Inovativni automobili (17): Tatra T77 (1934.), prvi serijski aerodinamični automobil

Inovativni automobili (18): Plymouth Valiant (1960.): prvi automobil s alternatorom

Inovativni automobili (19): Volvo PV544 (1959.): prvi automobil sa sigurnosnim pojasom u tri točke

Inovativni automobili (20): DKW F1 (1931.): prvi automobil s motorom ugrađenim poprečno

Inovativni automobili (21): Lancia Lambda (1922.): prvi automobil sa samonosećom karoserijom

Inovativni automobili (22): Mercedes-Benz 300 SD (1978.): prvi automobil s turbodizelskim motorom

Inovativni automobili (23): NSU Wankel Spider (1963.): prvi automobil s wankel motorom

Inovativni automobili (24): DAF 600 (1958.): prvi automobil s kontinuiranim automatskim mjenjačem – CVT

Inovativni automobili (25): Jensen FF (1966.), prvi je ugradio mehanički ABS, jedan od pionira pogona 4×4

 


Komentari

loading...