INOVATIVNI AUTOMOBILI (9)

Peugeot 403 (1955.) uveo termostatski ventilator hladnjaka motora

Bimetalnim mehanizmom u kućištu, u osnovi bubanj kočnicom, tijelo propelera, odvojeno od remenice, pri 84⁰C spaja se s njom i počinje okretati. Time se uključuje samo kad treba i potrošnju goriva smanjuje za 5 do 10 posto…

Među inovativnim automobilima ne europskom tržištu posebno mjesto ima Peugeot 403. Danas malo poznati prethodnik modela 404, iz ‘portfelja’ dizajnerske kuće Pininfarina.

Klasična trovolumenska limuzina, s motorom uzdužno sprijeda i motor straga, dimenzija 447 x 167 x 151 cm, razmjerno velikog međuosnog razmaka (266 cm), proizvodio se i kao karavan Break, rastegnut na 461 cm, od svibnja 1955. do listopada 1966., proizvedena je u 1.214.121 primjeraka.

Osnovnom koncepcijom ne bi zaslužio mjesto u ovoj kolumni, ali bio je zanimljiv, inovativan koncepcijom motora. Peugeot 403 Break se na jesen 1958., uz Mercedes-Benz 180 D, bio je jedini dizelski automobil (Morris Oxford Diesel stigao je nekoliko godina kasnije).

Pokretao, za to doba, suvremenim dizelašem serije TDM85, obujma 1816 ccm i snage 48 KS, koji je među prvima imao glavu od aluminijskog lijeva. Razvod je bio klasični, OHV. Postizao je 120 km/h. Benzinski motor obujma 1468 ccm sa 65 KS omogućavao je već (za tadašnje pojmove) pristojne performanse.

Do stotke je ubrzavao za 21,7 s i mogao potegnuti 130 km/h. Motor je bio ugrađen ukoso, s lijeve strancima je napajanje zrakom i gorivom, a s desne ispuh. Aluminijska, hemisferna glava imala je poprečno strujanje, desetljeće ili dva prije drugih.

Druga, najvažnija novost, po čemu je Peugeot 403 na svim relevantnim listama inovativnih automobila, je termostatski ventilator hladnjaka. Naime, klasični automobili, praktički od početaka, imali su hladnjak, s ventilatorom koji se remenskim prijenosom pokretao radilicom.

Problem te izvedbe je što motor okreće uvijek, kad treba i ne treba. Primjerice kad se usred zime upali motor treba se čim prije ugrijati, a istodobno se okreće ventilator. Usporava zagrijavanje, a uzima troši energiju, angažira 5 do 10 posto snage, a toliko (nepotrebno) povećava potrošnju goriva.

Suvremeni automobili imaju ventilator kojeg pokreće elektromotor, a uključuje se termoprekidačem. To rješenje kojeg je 1971. već imala Zastava 101, a ‘izvornik’ Fiat 128 1969. uvedeno je nešto ranije, o čemu ćemo pisati. To je bilo rješenje koje se pokazalo učinkovitim. Ali, taj sustav radi samo u dva položaja, uključeno-isključeno.

Taj razlog, a i želja za mehaničkim rješenjem. Ovaj je model uveo termostatički ventilator, odnosno ventilator s termostatskom spojkom. Riječ je o, svojevrsnoj termostatskoj bubanj kočnici, s bimetalnim aktuatorom koji aktivira ili kočne papučice, ili kanđastu spojku.

Prvi slučaj omogućava i međurješenje – da se ventilator (spoj između vratila i kućištem koji u isključenom položaju radi u ‘slobodnom hodu’, odnosno ‘Freilauf’-u), počinje prenositi moment i snagu, odnosno vrtjeti se.

Kod Peugeota 403 je termostatski ventilator, dok temperatura rashladne tekućine nije dosegla 84⁰C,  bio ‘mrtav’, njegova remenica, s vratilom, se vrtjela (logično, jer je stalno, s radilicom spojena remenom), a kućište s propelerom je stajalo ili se sporo vrtjelo.

Time su se smanjivali otpori motora, odnosno smanjio se utrošak energije. Pri 84⁰C termostatska spojka (kočnica) je mehaničkim bimetalnim efektom spajala remenicu/vratilo s kućištem/propelerom i on je počeo funkcionirati poput klasičnog, krutog ventilatora.

A isključivao se pri 75⁰C spojka se isključivala i počela raditi u slobodnom hodu. Propeler se tada zaustavljao ili kombinacijom trenja i aerodinamičkog efekta unutar kućišta vrtio smanjenom, minimalnom brzinom vrtnje. Taj je mehanizam omogućio brže zagrijavanje hladnog motora, a potrošnja goriva smanjila se za 5 do 10 posto.

Peugeot je potom taj sustav počeo koristiti u sljedećim modelima, 204, 304, 404…, prvi ga je prihvatio BMW, potom i Mercedes-Benz. Od kraja 1970-ih termostatski i termoelektrični ventilatori su prevladavali. Među posljednjima koji je zadržao, u motoru  modela Opel Kadett C, i njegovim izvedenicama, do kraja 1970-ih…

Inovativni automobili (1): Renault Fuego GTX (1982.) uveo daljinsko centralno otvaranje vrata 

Inovativni automobili (2): Ford Vedette (1948.) uveo MacPhersonovu opružnu nogu

Inovativni automobili (3): Renault 4 (1961.) uveo zatvoreni, stlačeni rashladni sustav motora

Inovativni automobili (4): Nash Ambassador (1938.), prvi automobil s uređajem za hlađenje kabine

Inovativni automobili (5): Packard 180 Touring Sedan (1939.): prvi automobil s klima uređajem

Inovativni automobili (6): Mercedes-Benz 260 D (1936.): prvi serijski automobil s dizelskim motorom

Inovativni automobili (7): Porsche 356 (1952.) uveo potpuno sinkronizirani mjenjač 

Inovativni automobili (8): Tucker 48 (1947.) uveo disk kočnice

 

Autor

Preporučeni sadržaj

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

OsigurajMe-logo