Volkswagen Passat Formel E s benzincem 1.6 snage 75 KS imao je korektne performanse (14,1 s, 164 km/h) i trošio tada štedljivih 7 do 8 litara
Volkswagen je u ožujku 1981. uveo seriju štedljivih modela, od Polo Formel E do Passat Formel E, s motorima povišenog kompresijskog omjera, sustavom gašenja motora nakon zaustavljanja i manjim prijenosnim omjerom najvišeg stupnja ručnog mjenjača.
Sve više novih auta opremljeno je sustavom Start-Stop, za automatsko gašenje motora pri kraćem stajanju (na semaforu, u koloni…) i ponovno paljenje. U klasičnoj se izvedbi motor automatski gasi u praznom hodu, otpuštanjem papučice spojke, a pali ponovnim pritiskanjem. S automatskim mjenjačem, uz otpuštenu papučicu gasa, auto ide lagano naprijed, pa za zaustavljanje treba pritisnuti kočnicu.
Prvi automobil koji je uveo sustav Start-Stop, doduše poluautomatski, bio je Volkswagen Passat Formel E iz 1981. Pri stajanju vozač je gasio motor pritiskom na gumb na ručici, a motor se palio pritiskom papučice gasa. Zbog predviđenog češćeg paljenja, elektropokretač je bio ojačan, a akumulator povećanog kapaciteta.
Riječ je o modelu Volkswagen Passat druge generacija (B2), uvedenom u listopadu 1980., kao fastback (kombilimuzina s petorim vratima i ukošenim stražnjim dijelom) dužine 4435, širine 1685 i visine 1385 mm te karavan (Variant) dugačak 4540 mm. Poput prvog, Volkswagen Passat B1, koristio je koncepciju modela Audi 80, s motorom uzdužno sprijeda.
Osnovni je model bio s 1272 ccm i 55 KS (60 KS za izvoz) te 1588 cm, sa 75 i 85 KS. Popularna dizelska verzija 1.8 D je iz 1588 ccm razvijala 54 KS. Volkswagen Passat Formel E, s benzincem 1.6 snage i kompresijskog omjera povišenog s 8:1 na 9,7:1 75 KS do stotke je ubrzavao za 14,1 sekundu i postizao 164 km/h. Na testu magazina Auto Motor und Sport trošio 8,65 litara na 100 km, 9,7 posto manje od standardnog.
Koncept Start-Stop se počeo razvijati 1973. u modelu Volkswagen 412, nesuđenom i neuspješnom nasljedniku Bube. Na sljedeći se korak trebalo čekati osam godina, u kojem je periodu Volkswagen napravio revoluciju, prelaskom na Audi/NSU koncepciju s prednjim pogonom, poprečnim i uzdužnim motorom.
Volkswagen Polo, Derby, Golf i Jetta, u verzijama Formel E, imali su 4-stupanjski mjenjač ‘3+E’ (četvrti stupanj produljen 17 posto), a Passat i Santana Formel E 5-stupanjski ‘4+E’ (peti stupanj produljen 25 posto, overdrive). Sljedeći takav sustav ugrađen je 1983., u model Fiat Regata ES. Masovna serijska ugradnja počela je 2000-ih.
Inovativni automobili (1): Renault Fuego GTX (1982.) uveo daljinsko centralno otvaranje vrata
Inovativni automobili (2): Ford Vedette (1948.) uveo MacPhersonovu opružnu nogu
Inovativni automobili (3): Renault 4 (1961.) uveo zatvoreni, stlačeni rashladni sustav motora
Inovativni automobili (4): Nash Ambassador (1938.), prvi automobil s uređajem za hlađenje kabine
Inovativni automobili (5): Packard 180 Touring Sedan (1939.): prvi automobil s klima uređajem
Inovativni automobili (6): Mercedes-Benz 260 D (1936.): prvi serijski automobil s dizelskim motorom
Inovativni automobili (7): Porsche 356 (1952.) uveo potpuno sinkronizirani mjenjač
Inovativni automobili (8): Tucker 48 (1947.) uveo disk kočnice
Inovativni automobili (9): Peugeot 403 (1955.) uveo termostatski ventilator hladnjaka motora
Inovativni automobili (10): Plymouth Voyager (1983.): prvi obiteljski minivan – monovolumen
Inovativni automobili (11): Tracta (1928.): prvi automobil s prednjim pogonom
Inovativni automobili (12): Renault 16 (1965.): prva kombilimuzina s petorim vratima
Inovativni automobili (14): Duesenberg Model A (1921.): prvi automobil s hidrauličkim kočnicama
Inovativni automobili (15): Panhard 4 (1904.): prvi automobil s volanom!
Inovativni automobili (16): Lohner-Porsche (1900.): prvi automobil s pogonom 4×4, električnim!
Inovativni automobili (17): Tatra T77 (1934.), prvi serijski aerodinamični automobil
Inovativni automobili (18): Plymouth Valiant (1960.): prvi automobil s alternatorom
Inovativni automobili (19): Volvo PV544 (1959.): prvi automobil sa sigurnosnim pojasom u tri točke
Inovativni automobili (20): DKW F1 (1931.): prvi automobil s motorom ugrađenim poprečno
Inovativni automobili (21): Lancia Lambda (1922.): prvi automobil sa samonosećom karoserijom
Inovativni automobili (22): Mercedes-Benz 300 SD (1978.): prvi automobil s turbodizelskim motorom
Inovativni automobili (23): NSU Wankel Spider (1963.): prvi automobil s wankel motorom
Inovativni automobili (30): Mercedes 6/25/40 PS (1921.): prvi automobil s mehaničkim kompresorom
Inovativni automobili (31): Lancia Ardea (1948.): prvi automobil s 5-stupanjskim mjenjačem
Inovativni automobili (32): Lamborghini Miura (1966.): prvi suvremeni supersportski automobil
Inovativni automobili (34): Chrysler Imperial (1951.): prvi automobil sa servouređajem upravljača
Inovativni automobili (38): Oldsmobile Jetfire (1962.): prvi automobil s turbopunjačem
Inovativni automobili (39): Renault Voiturette (1898.): prvi automobil s kardanskim vratilom
Inovativni automobili (40): Maserati Biturbo (1981.): prvi automobil s dva turbopunjača
Inovativni automobili (42): Alfa Romeo Spider (1990.): uveo podešavanje faze ventila (VVT)
