EKOLOGIJA U PROMETU

Zemni plin, alternativa hibridima i struji, pokazuju Audi A3, Škoda Octavia i Volkswagen Golf

Volkswagen Golf 1.5 TGI, Audi A3 Sportback 30 g-tron i  Škoda Octavia 1.5 TSI G-TEC pokreću se turbobenzincima 1.5 TSI snage 130KS, s napajanjem zemnim plinom, čijim se izgaranjem oslobađa 20 posto manje ugljičnog dioksida i čak 80 posto manje štetnih ugljikovodika, nego u slučaju benzina…

Zemnog plina, čistog energenta, koji se u 70 do 95 postotaka sastoji od metana (CH4), ima još u izobilju, a preostat će ga i kad nafte nestane te se većina proizvođača priprema za njegovo korištenje u serijskim dorađenim modelima. Nafte je sve manje i sasvim je izvjesno da će za nekoliko desetljeća nalazišta ‘crnog zlata’ početi presušivati.

Zbog toga se od početka 70-ih, kad je naftna kriza po prvi put potresla svijet, intenzivno traga za alternativnim gorivima i pogonima. Potragu ubrzavaju sve veći problemi sa zagađenjem zraka, koje je velikim dijelom uzrokovano izgaranjem naftnih derivata.  Situacija je posebice teška u velikim gradovima i metropolama, gdje mnogi priželjkuju rekvijem za vozila na klasični pogon.

Zamjenu za naftu mnogi vide u električnoj energiji, ali je zbog problema s akumulatorima pravo rješenje još daleko. Pogoni na biljno ulje ili alkohol također ne rješavaju problem, jer sustavno gledajući više zagađuju okoliš od klasičnih goriva i imaju znatno lošiju energetsku bilancu. Pravo bi rješenje, barem u bliskoj budućnosti, mogao biti zemni plin.Ovog čistog energenta, 70 do 95 posto kojeg čini metan, ima još u izobilju, a preostat će ga i kad nafte nestane.

Samo neiskorišteni zemni plin, koji se na crpilištima nafte spaljuje ili ispušta u atmosferu, bio bi dostatan za pogon svih automobila u Europi! Još je važnije da se izgaranjem zemnog plina oslobađa 20 posto manje ugljičnog dioksida i čak 80 posto manje štetnih ugljikovodika. Najveće su rezerve zemnog plina u Rusiji – u energetskoj vrijednosti od čak 50 milijardi tona sirove nafte.

Prvi auto na zemni plin, još 1947.,  bio je BMW 335 s dva vanjska spremnika napunjena zemnim plinom, što je bio prvi pokušaj da se napravi serijski automobil na “alternativan pogon”. Ubrzo je zemni plin izgubio bitku s tekućim derivatima nafte, kojih je bilo u izobilju. O ekologiji tada gotovo nitko nije vodio računa tako da pogon te je zemni plin, kao pogonsko gorivo za automobil, pao u zaborav.

Zemni plin se pali na temperaturi od 640 Celzijevih stupnjeva, odnosno na gotovo dvostruko višoj temperaturi nego smjesa benzina i zraka. Zbog toga elektronski kontrolni sustav motora DME (Digital Motor Electronic), nakon uključivanja plinskog pogona, određuje nove radne parametre. Kut pretpaljenja povećava se za 3 do 12 stupnjeva te se podešavaju novi radni parametri.

Istodobno isključuje se benzinska crpka i elektroničke brizgaljke, a uključuje elektromagnetski sustav za plinsko napajanje. Škoda Octavia 1,5 TSI G-TEC, Audi A3 Sportback 30 g-tron i Volkswagen Golf 1.5 TGI napajaju se iz visokotlačnog spremnika (200 – 250 bara) u kojeg stane 17,3 kg ukapljenog zemnog plina, što je, uz potrošnju od 4,5 kg/100 km dovoljno za 385 kilomtara vožnje. Usto je ugrađen spremnik benzina od 9 litara. Ova vozila smanjenjem emisije štetnih plinova, svrstavaju se u grupu tzv. ULEV vozila (Ultra Low Emission Vehicle), s udjelom štetnih plinova nižim nego što propisuju najstrože norme Euro 6d.

Ta je tehnologija već prisutna na europskom tržištu, posebie u Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, a u Hrvatskoj će tek trebati izgraditi mrežu punionica komprimiranim zemnim plinom. Zasad jedostupna samo jedna, u Zagrebu…

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin