NA DANAŠNJI DAN

Albert Kahn, veliki američki arhitekt, otac industrijskog Detroita, rođen 21. ožujka 1869.

Albert Kahn rođen je 21. ožujka 1869. u Rhaunenu, tadašnjoj Kraljevini Pruskoj, današnjoj Njemačkoj, u židovskoj obiteljim koja se 1879. preselila u SAD…

Stjecajem okolnosti ili sudbinom, odlučili su se naseliti u Detroitu, gdje je Albert Kahn izučio arhitekturu i 1895. otvorio vlastitu tvrtku. Detroit će u sljedećih dvadesetak godina doživjeti nevjerojatan procvat i prometnuti se u veliko američko industrijsko središte, a Kahnova će tvrtka biti njegov glavni oblikovatelj. Premda je radio i stambene građevine, specijalizirat će se za industrijsku arhitekturu, koju će znatno unaprijediti korištenjem armiranog betona na mjestima koja su u konstrukciji ranije bila mahom rađena od drva.

Na taj će način ne samo povećati sigurnost od požara i strukturalnu čvrstoću nego dobiti i dizajnersku slobodu koju će ojačana struktura omogućiti. Kahnove će građevine biti značajan čimbenik razvoja američke automobilske industrije. Veliki proboj uslijedio je nakon što je 1903. projektirao tvornicu Packard. Uslijedilo je nekoliko koja je naručio Henry Ford, uključujući i slavni River Rouge, nevjerojatan kompleks u kojem je tijekom zlatnih vremena kruh zarađivalo 120.000 ljudi.

Isprva je Albert Kahn eksperimentirao s višekatnim zdanjima, kojima je tekuća vrpca vrludala, uspinjući se i padajući, no kasnije se orijentirao na velike hale na jednoj ravnini, poput slavne Willow Run, u kojoj koji su se tijekom II. svjetskog rata proizvodili avioni, “Leteče tvrđave” B-24 Liberator, a nakon rata ga je preuzeo General Motors.

Albert Kahn je umro 8. siječnja 1942., no već su ga tada počeli nazivati tvorcem Detroita zbog enormne količine tvornica, poslovnih zgrada i drugih građevina koje je izgradio u tom gradu. Ne samo ondje, njegova je tvrtka gradila po čitavoj Americi, ali i drugdje po svijetu, uključujući SSSR. Šezdesetak Kahnovih zdanja i danas je na popisu povijesnih mjesta u SAD, iako nažalost svakih nekoliko godina sruše neku od njegovih građevina. Takva, sudbina uskoro, čini se, slijedi i slavnoj Packardovoj tvornici s kojom je sve počelo.

Foto: ClickOnDetroit