Alfa Romeo Giulietta prve generacije, svih verzija, proizvedena je u više primjeraka nego svi raniji modeli Alfa Romeo zajedno. Coupe Sprint, predstavljen u svibnju 1954., pokretao se slavnim motorom DOHC (Bialbero), koji je sredinom 1950-ih iz 1290 ccm izvlačio čak 100 KS…
Tekst: Dino-Milić Jakovlić i Željko Marušić Foto: FavCars.com
Do sredine prošlog stoljeća Alfa Romeo je u svijetu automobila uživao ugled kakav danas ima Ferrari. Pobjeđivali su na utrkama, proizvodili nekoliko desetak iznimno skupih i ekskluzivnih sportskih automobila godišnje, a preživljavali mahom od drugih grana, poput gospodarskih vozila ili avionskih motora.
No tvornica je od 1932. bila u državnom vlasništvu i takva praksa, koja nije smetala velikom ljubitelju marke Benitu Mussoliniju, u demokraciji nakon II. svjetskog rata nije više bila održiva. Prvi korak prema prihvatljivijoj masovnoj produkciji bio je model 1900 iz 1950., no za istinski je tržišni proboj trebao manji i jeftiniji model, za kojeg je odabrano ime Giulietta, šekspirijanska igra riječi povezana s imenom tvrtke, odnosno riječi Romeo. Dizajner je Franco Scaglione.
U svibnju 1954. na tržište je stigao coupe, predviđen kao najava za limuzinu. Planirali su proizvesti nekoliko desetak primjeraka, no već su tijekom trajanja torinskog salona zaprimili oko 700 narudžbi.
Kako nisu planirali masovnu proizvodnju do izlaska limuzine prepustili su sklapanje Bertoneu, koji je za te potrebe izgradio novu tvornicu i od male karoserijske radionice postao ozbiljan proizvođač automobila. Isto se dogodilo i coupe s potpisom Pinin Farina (tada se još pisalo odvojeno) s otvorenim modelom Spider, još jednim remek-djelom, predstavljanim 1955.
Dakle, Giulietta nije podigla iz pepela samo Alfa Romeo nego i dvije vjerojatno najpoznatije talijanske karoserističke kuće, što pokazuje o kako je značajnom modelu riječ. Limuzina je na tržište također stigla 1955., a kasnije su predstavljene još dvije coupe inačice namijenjene prvenstveno utrkama, SS i SZ. Glavna značajka modela Alfa Romeo Giulietta je motor DOHC, talijanskog naziva Bialbero (tal. ‘dva vratila’), koji se u brojnim ekstenzijama (1290, 1357, 1570, 1779, 1962 ccm) proizvodio puna četiri desetljeća.
Svi su modeli bili opremljeni novim motorom od 1290 ccm, s dva bregasta vratila u glavi – DOHC (ta kpncepcija omogućava hemisferičan oblik komore za izgaranje s povećanim promjerom glave ventila i poprečnom izmjenom medija, koncepcija Crossfloww, što su temelji za bitno povećanje snage), koji je u osnovnoj inačici razvijao 62 KS, a u sportskima i po 100. Osnovni je limuzinski model (Berlina) imao 62 KS (142 km/h), T.I. 74 KS (156 km/h), Sprint 80 KS (172 km/h), Sprint Veloce 90 KS (180 km/h) i Sprint Speciale 100 KS (190 km/h). Bio je dva desetljeća ispred konkurencije.
Imao je aluminijski blok s pet ležajeva radilice i čeličnim košuljicama, rasplinjač (u snažnim verzijama dvostruki) s desne, a ispušnu granu s lijeve strane te aluminijsku glavu s hemisfernim komorama za izgaranje i središnje postavljenim svjećicama. Uljno korito imalo je veliki rebrasti poklopac radi učinkovitog hlađenja. Nije čudo da su različiti modeli Alfa Romeo Giulietta zavladali kategorijom do 1300 ccm na trkaćim stazama diljem svijeta.
Ovaj je fantastičan motor s aluminijskom glavom i blokom motora kasnije povećan sve do 1962 ccm i ostao u ponudi milanske tvrtke nevjerojatnih 40 godina, sve do 1994. Pokretao je najpoznatije modele, one koji su stvorili novu legendu o Alfi, radikalno drukčiju od predratne.
Ti su modeli Alfa Romeo Giulietta ostali u ponudi sve do 1965., tih zadnjih godina i s motorom 1.6 iz nasljednice – Alfa Romeo Giulia. Konfuzno, svi modeli koji su imali taj veći motor su nosili i ime Giulia, što i danas zna zbuniti neupućene. Ono što fascinira je podatak kako je serija Giulietta proizvedena u više primjeraka nego svi raniji modeli milanske tvrtke zajedno – vrlo slično situaciji koja se u novije vrijeme dogodila Lamborghiniju s uspjehom modela Gallardo.
Alfa Romeo je modelom Giulietta priskrbio do danas još barem tinjajući ugled sportskog automobila za relativno široke mase, odabira pravih znalaca svjesnih da ovi automobili nerijetko pružaju više i od višestruko skupljih konkurenata. To ne znači da Giulietta nije bila omiljena i među jet setom: gotovo da nema talijanske filmske zvijezde koja je nije posjedovala, a i poneka holivudska se pridružila. Navedimo samo neke od poznatijih vlasnica i vlasnika: Sofia Loren, Gina Lollobrigida, Esther Williams, Diana Dors, Vittorio Gassman…
No valja spomenuti da su i mnogi poznati vozači utrka također počeli karijeru u ovom automobilu, poput nikad prežaljene braće Rodriguez, rano poginulih Ricarda i Pedra. Čak i u Meksiku je Giulietta bila pravi odabir!
Ime Alfa Romeo Giulietta ima takvu snagu u povijesti kultne milanske tvrtke da je čak dvaput i oživljeno u kriznim vremenima, prvo 1977. na kockastoj, ali vrlo upravljivoj limuzini, a 2010. i na još uvijek aktualnom 5-vratnom modelu niže srednje klase. Druga generacija Alfa Romeo Giulietta (1977. – 1985.) svojedobno je bila prilično popularna, proizvedeno ih je oko 380.000, no danas je u dubokoj sjeni nasljednice, modela 75, pa i veće sestre Alfette, čiju ‘transaxle’ koncepciju dijeli.
Izrazito klinast oblik oštrih i ravnih linija tada je bio vrlo moderan, no danas malo koga privlači. S dinamičke je strane to bio očekivano odličan automobil, kompaktnih dimenzija i stražnjeg pogona, s motorima od 1357 ccm i 95 KS do 1962 ccm i 130 KS – 170 u rijetkoj inačici Turbodelta. Bila je to jedna od prvih Alfi u kojoj je ponuđen i turbodizelski motor, koji je iz dvije litre izvlačio 82 KS.
Najpopularniji je ipak bio benzinac 1.6 sa 109 KS, koji ju je dovodio do 176 km/h uz ubrzanje do stotke za 11.3 s. Na njega otpada otprilike pola ukupne produkcije modela. Alfa Romeo je ovim modelom priskrbio do danas još barem tinjajući ugled sportskog automobila za relativno široke mase, odabira pravih znalaca svjesnih da ovi automobili nerijetko pružaju više i od višestruko skupljih konkurenata.
To ne znači da Alfa Romeo Giulietta nije bila omiljena i među jet setom: gotovo da nema talijanske filmske zvijezde koja je nije posjedovala, a i poneka holivudska se pridružila. Navedimo samo neke od poznatijih vlasnica i vlasnika: Sofia Loren, Gina Lollobrigida, Esther Williams, Diana Dors, Vittorio Gassman… No valja spomenuti da su i mnogi poznati vozači utrka također počeli karijeru u ovom automobilu, poput nikad prežaljene braće Rodriguez, rano poginulih Ricarda i Pedra. Čak i u Meksiku je Ala Romeo Giulietta bila pravi odabir!
ZANIMLJIVO…
1. Kuma modela bila je tada vrlo poznata talijanska glumica Giulietta Massina, a zanimljivo je da joj je ta čast ukazana tek pri silasku s trake primjerka pod rednim brojem 100.001.
2. Na trkaćim stazamamoglo se naći sve izvedenice modela, no pravi je, specijalizirani trkaći stroj ipak bila samo Zagatova izvedenica oznake SZ.
3. Limuzina odnosno po talijanski Berlina činila je okosnicu proizvodnje, a zanimljivo je da su se dvojica od trojice kupaca odlučivali za snažniju inačicu TI.
4. Posebne serije SS I SZ bile su za ‘odlikaše’, koštajući poput sportskih modela s nekoliko puta većom zapreminom motora.
5. Preživjarinin Spider mnogi drže za jedan od najljepših kabrioleta svih vremena.
