5. kolovoza 1914. u Clevelandu postavljen prvi električni semafor

Postavljen je na ugao 105. ulice i avenije Euclid, poznate kao ‘Ulica milijunaša’, pa nije slučajno dobila prvi električni  semafor. Imao je crveno i zeleno svijetlo…

Regulacijski svjetlosni uređaj kojeg je izmislio Lester Wire, policijski službenik is Salt Lake Cityja, koristeći ‘ideju’ iz Biblije, nije bio dobro prihvaćen, prolaznici su ismijavali vozače koji su čekali da se upali zeleno.

Cestovni promet je krajem 19. i početkom 20. stoljeća bio prilično kaotičan. Ljudi su na raskrižjima gubili živote, a bez znakova i svjetlosne signalizacije prvenstvo prolaza išlo je pod ruku s poznatom uzrečicom: ‘Tko jači, taj kvači’. Ford je 1914. mjesečno prodavao 20.000 automobila te se pojavila ozbiljna potreba za signalizacijom, koja će upravljati sve gušćim prometom.

U početku, zadatak pripitomljavanja gradske gužve pala je na leđa policije, no razvoj gradova i ‘boom’ automobila tražila je zapošljavanje velikog broja ‘plavaca’, a to si gradovi nisu mogli priuštiti. Prvi plinski semafor na ulice je došao dva desetljeća prije prvog automobila, 9. prosinca 1868. u Londonu.

Konstruirao ga je inženjer željezničkog prometa John Peake Knight. Na semaforu su bila dva kraka koja su se pomicala gore i dole te tako regulirala promet. Tim krakovima upravljao je policajac. Za noćnu regulaciju semafor je imao crveno i zeleno plinsko svijetlo. Nakon manje od mjesec dana uređaj je doživio debakl – 2. siječnja 1869. plin je eksplodirao teško ozlijedivši policajca i projekt je zaustavljen.

Prvi električni semafor, preteča današnjih, postavljen je u 5. kolovoza 1914. Clevelandu, u američkoj saveznoj državi Ohio, na ugao 105. ulice i avenije Euclid. Imao je samo crveno i zeleno svijetlo. ‘Ulica milijunaša’ poznati je naziv za Euclid aveniju, pa nije slučajno dobila prvi električni  semafor.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeće bila je jedna od najpoznatijih ulica u svijetu i stanove u njoj imali su najbogatiji Amerikanci. Taj je događaj zauvijek promijenio gradski promet. Električni je semafor 1912. razvio Lester Wire, policijski službenik is Salt Lake Cityja. Sa samo 24 godine postavljen je na čelo prometne jedinice, a ubrzo potom izumio je i električni semafor.

Inspiracija za životno djelo bila mu je izreka iz Biblije: ‘Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući’. Semafor je izgledao poput kućice za ptice, pa su na raskršću prolaznici zafrkavali vozače. Zar čekate da ptica izađe iz kućice. Evo, baš je izašla, možete slobodno krenuti – govorili su.

Lester Wire je svoj prvi semafor postavio na ulici u Salt Lake Cityju još 1912., no ljudi tada ipak nisu bili spremni za takvu novinu. Smijali su se uređaju i nisu poštivali pravo prvenstva. Kasnije u karijeri postao je policijski detektiv, no i dalje je razvijao svoj semafor bez kojeg su danas gradske prometnice nezamislive. Nažalost, nikad nije patentirao svoj izum.

 

Zvonca na semaforu pojavila su se prije žutog svjetla, a zvuk zvona značio je skorašnju promjenu svjetla. A onda se neko dosjetio žutog među-svjetla. Prvi je put instalirano 1918. u New Yorku, a odmah je pomoglo boljoj regulaciji prometa.

Automatski semafor prvi se put pojavio 1922. u Houstonu, a u Europu je došao 1927. Postavljen je u engleskom gradu Wolverhamptonu i brzo se proširio. U Stockholmu su sve do 1953. policajci upravljali semaforima.

Rijeka je prvi hrvatski grad koji je dobio semafor, 1941. početkom II. svjetskog rata. U Zagreb je stigao tek 1959., a instaliran je na križanju Hebrangove ulice i Trga Nikole Šubića Zrinskog. Na toj lokaciji zbog gustog prometa inzistirali su proizvođači semafora. Mnogi vozači i pješaci nisu znali kako se treba ponašati na cesti i što znače svjetla na uređaju, pa su im policajci dijelili letke.

Mnogi gradovi na semaforima iscrtavaju oznake kako bi upozorili na devijacije u društvu, od nepoštivanja različitosti do spolne diskriminacije. Neki gradovi, pak, na pješačkim semaforima imaju iscrtane vojnike, konje, smješka, mobitele, tijekom Valentinova nerijetka su srca na semaforima…

Likovi i slike usklađuju se i s godišnjim dobima ili važnim događajima u gradovima. Ima i ‘umjetnika’ koji preko noći sami urede semafor. U pitanju je ili poruka vlastima ili zezancija. Riječani su tako 2015. uživali u dobroj zafrkanciji nepoznatog autora, koji je na jednom semaforu iscrtao prostitutku (crveno svijetlo), pivo (žuto) i list marihuane (zeleno).

Policija nije uspjela otkriti ‘umjetnika’, a djelatnici Grada na semafor su isti dan vratili standardne oznake. Ravnopravnost spolova propagira se na semaforima u njemačkom gradu Bremenu. Umjesto tradicionalnog muškog pješaka iscrtan je lik djevojke.

Znakovi tolerancije na semaforu postavljeni su prošle godine u Beču. Umjesto zelenog i crvenog čovječuljka iscrtani su ‘gay’ parovi, kojim se potiče građane da poštuju ljude različite seksualne orijentacije.

 

 


Komentari

loading...