NA DANAŠNJI DAN

Ferenc Szisz, pobjednik prve Velike nagrade, rođen 20. rujna 1873.

Mađar Ferenc Szisz, rođen 20. rujna 1873. u Szeghalomu, nakon što je 1903. poginuo Marcel Renault, iz uloge trkaćeg mehaničara promoviran je u tvorničkog vozača, a vječnu mu je slavu donijela pobjeda na prvoj ikada održanoj utrci za Veliku nagradu, pored Le Mansa, 29. lipnja 1906.

Foto: Agence de presse Meurisse

Po mađarski pisan obrnutim redoslijedom, Szisz Ferenc, rođen je na krajnjem istoku tadašnje Austro-Ugarske, u gradu Szeghalom. Poput mnogih mladih ljudi u ono vrijeme, ovaj je školovani kovač krenuo trbuhom za kruhom, radeći po Austriji i Njemačkoj.

Ondje se već u mladosti oduševio novim izumom, automobilom, i počeo ga proučavati, što je svakako pomoglo u dobivanju posla u Renaultu po preseljenju u Pariz 1900. Brzo postao čovjek od povjerenja braće Renault, glavni testni vozač novih modela.

U utrkama je nakon pogibije Marcela Renaulta iz uloge trkaćeg mehaničara promoviran u tvorničkog vozača. Szisz se hrabro nosio s drugim velikanima herojskog razdoblja ranih utrka, a vječnu mu je slavu donijela pobjeda na prvoj ikada održanoj utrci za Veliku nagradu, 26. lipnja 1906. pored Le Mansa.

Odlučujućim su se faktorom u toj utrci pokazale gume – tada su zamjene obavljane tako da se stara guma prereže nožem, a nova namontira na kotač. Michelin je specijalno za ovu utrku razvio novi sustav, u kojem su gume mijenjane s kotačem, što je dalo veliku prednost trima momčadima koje su ga koristile: vrijeme potrebno za promjenu gume spustilo se četiri puta.

Druga su značajna Renaultova prednost bili amortizeri, osobni izum Louisa Renaulta. Szisz je bio poznat po blagosti prema automobilu i odmjerenom načinu vožnje, što je s već spomenutim tehničkim inovacijama donijelo rezultat na stazi: konačnih 32 minute prednosti ispred Felicea Nazzara u Fiatu, koji je u završnici uspio preći Clement-Bayard Alberta Clementa.

Vrijeme pobjednika bilo je 12:14:07.0, a najbrži je krug postavio Brasierov vozač Baras sa 52:25.4. Najveća je brzina na ravnom dijelu izmjerena Sziszovom Renaultu, a iznosila je 154 km/h. Godinu dana potom, Szisz je na istoj utrci završio drugi, iza Nazzara.

Kasnije je Szisz osnovao vlastitu mehaničku radionicu i radio u avionskoj industriji. Ferenc Szisz je umro 21. veljače 1944.

Zanimljivo je spomenuti da su u komunističkoj Mađarskoj ‘otkrili’ lažnog Szisza, koji je davao intervjue, pokazivan u medijima i lagodno živio sve do smrti 1970, predstavljajući se kao pobjednik prve Velike nagrade!

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin