Ford i Sovjetski Savez 31. svibnja 1929. potpisali ugovor o proizvodnju automobila i kamiona u Nižnjem Novgorodu

Ford je, ugovorom o suradnji s vladom Sovjetskog Saveza, pomogao u izgradnji tvornice u Nižnjem Novgorodu, gdje je 1. siječnja 1932. počela proizvodnja vozila NAZ po licenci Ford…

Foto: Sergey Korovkin 84, Wikimedia Commons

Prva socijalistička država na svijetu završila je prvo desetljeće postojanja s vrlo lošom automobilističkom slikom. U čitavom je Sovjetskom Savezu potkraj 20-ih prometovalo svega dvadesetak tisuća automobila, a osim sporadične proizvodnje kamiona domaće industrije nije bilo. Posebno je poražavajuće znamo li da je u tom trenutku u Americi već završila proizvodnja Forda T, nakon 17.5 milijuna proizvedenih primjeraka.

Bilo je jasno da crvenoj velesili pothitno treba svježa automobilska krv. Koja je pronađena na, u prvi mah bismo rekli, najneočekivanijem mjestu, kod samog Henryja Forda. Ford nije nimalo simpatizirao komunizam (premda su, paradoksalno, upravo najvećma zahvaljujući njegovom genijalnom planu o povećanju kupovne moći povećavanjem nadnica radnici u kapitalizmu počeli bolje živjeti, što je utrlo put prema potrošačkom društvu), no govorio je kako je podrivanje komunizma putem izlaganja kapitalističkim proizvodima najizvjesniji način rušenja, što će se, mnogo kasnije, uistinu i dogoditi.

SAD čak nisu još ni službeno priznavale državu SSSR, što je otežalo pregovore, no kapital je ipak ispred politike, pa je na današnji dan 1929. upravo u Dearbornu potpisan povijesni prvi ugovor o poslovnoj suradnji neke američke tvrtke sa socijalističkom državom. Tim se ugovorom Ford obavezao nadgledati konstrukciju tvornice u Nižnjem Novgorodu i dodatnog pogona za sklapanje automobila na periferiji Moskve.

GAZ-MM, ruski kamion kojeg je po licenci Ford Model AA, proizvodio GAZ (1932. – 1947.) i UAZ (1947. – 1950.), Foto: Alexxx1979, Wikimedia Commons

Rusi su krenuli u proizvodnju slavnogFord  Modela A, obvezavši se usput da će od Forda kupiti 72.000 nesastavljenih automobila, kao i sve rezervne dijelove potrebne za njih za razdoblje od devet godina. Na određen se način može reći da je ovaj dogovor utjecao na cjelokupnu svjetsku povijest, jer su kroz pomoć Fordovih inženjera Rusi razvili industriju motornih vozila na vrijeme da ih masovno proizvedu za vojne potrebe kada će biti napadnuti od strane nacističke Njemačke. Potomak ovog ugovora je poznata ruska tvornica GAZ.

Po licenci se proizvodio automobil Ford Model A (NAZ-A) i kamion Ford Model AA (NAZ-MM), a do 1936. bit će sklopljeno oko 100.000 primjeraka. Već 1933. grad mijenja ime u počast preminulom piscu Maksimu Gorkom. Tvrtka mijenja prvu riječ imena i postaje GAZ, Gorkovskij Avtomobilnij Zavod, što je ime pod kojim posluje i danas, premda je gradu odavno vraćeno staro ime. Automobil je dobio oznaku GAZ-A, a kamion GAZ-MM.

Kamion GAZ-MM odigrao je značajnu ulogu tijekom II. svjetskog rata, kao važno transportno sredstvo, za prijevoz naoružanja i opreme. Njime je tijekom opsade Lenjingrada (1941. – 1944.), preko zaleđenog jezera Ladoga dovožena nužna pomoć, a izrađivane su i verzije s protuzračnim 25-milimetarskim topom i protupješačkom strojnicom Maxim 1910/30.

Pogledajte video materijale o izvornim američkim modelima:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin