Joakim Bonnier, rođen 31. siječnja 1930. u Stockholmu, u uglednoj obitelji izdavača i knjižara židovskih korijena, u svijetu automobilizma bio je poznat kao Jo
Jo Bonnier je od sredine 1950-ih do smrti 1972. bio je jedan od najviđenijih svjetskih vozača utrka u različitim kategorijama. Otac mu je bio profesor genetike na štokholmskom sveučilištu, pohađao je Oxford i govorio šest jezika, no kad je jednom zaražen virusom utrka nije se zanimao za izdavačku, liječničku ni akademsku karijeru.
Nakon nešto lokalnog iskustva u utrkama i relijima 1956. neočekivano dolazi direktno u Formulu 1. Vozi za tim Maserati, osrednjim uspjehom, no uspijeva zaintrigirati momčad BRM i postati njihov tvornički vozač. U Zandvoortu 1959. ‘skida uroke’ s britanske momčadi, kojoj nakon deset godina neuspjeha donosi prvu, i svoju jedinu pobjedu u karijeri.
Dan Gurney bio mu je partner kao tvornički vozač tima Porsche tijekom njihove dvogodišnje avanture u Formuli 1, no za razliku od Amerikanca ne uspijeva im donijeti pobjedu.
Nakon povlačenja tima Porsche neko vrijeme ga angažira Rob Walker, a kasnije je sam vlasnik momčadi za koju nastupa. Od sredine šezdesetih Formulom 1 se bavi tek povremeno, a više vozi utrke prototipova.
Još je 1960. i 1963. s Porscheom osvojio Targa Florio, dok je s bolidom Ferrari osvojio većinu značajnih utrka izdržljivosti, osim Le Mansa, gdje mu je najbolji plasman bilo drugo mjesto. 1000 km Nürburgringa 1966. osvojio je za Chaparral. Bio je vrlo aktivan u udruzi vozača i jedan od najznačajnijih promotora rada na povećanju sigurnosti utrka.
Nažalost, Jo Bonnier je poginuo 11. lipnja 1972. na utrci 24 sata Le Mansa, kad je njegov Lola-Cosworth T280 nakon sudara s jednim bolidom Ferrari preko ograde katapultirana u gustu šumu.
