Mercedes-Benz 230-280 SL (W113) zamijenio je i sportski 300 SL i pozerski 190 SL, pomirivši im karaktere, popularnosti su doprinijeli uspjesi na relijima, a vrijednost dobro restauriranih primjeraka danas premašuje 100.000 eura…
Tekst: Dino Milić-Jakovlić Foto: Lothar Spurzem
Mnogi pogrešno smatraju legendarni Mercedes-Benz 300 SL s krilnim vratima začetnikom serije SL, superuspješnih kabrioleta s trokrakom zvijezdom. Istina je kako je “Gullwing” ponio ta dva slavna slova, prvo u trkaćoj, a potom i u cestovnoj inačici, no nakon njega i kasnije roadster inačice više niti jedan SL neće biti supersportski automobil.
Zapravo duhovnog nasljednika tog znamenitog automobila možemo naći u aktualnom SLS-u, dok Mercedes-Benz “obični” SL porijeklo vuče od serije Mercedes-Benz 190 SL, manjeg i mnogo pitomijeg 4-cilindarskog brata legende pedesetih. Te, u još mnogo većoj mjeri, od serije W113, predstavljene 1963., koja je u sebi uspješno pomirila vrijednosti oba prethodnika.
Atraktivan dvosjed, dugačak 428,5 cm, širok 176 cm i visok 132 cm, te mase 1295 kg, uspješno je kombinirao sportski i klasičan stil. Prvi je model nosio oznaku Mercedes-Benz 230 SL, imao je 6-cilindarski redni motor, s bregastim vratilom u glavi i 12 ventila i mehaničkim ubrizgavanjem goriva te je iz 2306 ccm razvijao 150 KS, vjerujemo li tvorničkim podacima. A ljudi koji su se imalo detaljnije bavili ovim modelom kažu da baš i ne treba pretjerano vjerovati. Do stotke je ubrzavao za 11,1 s i postizao 200 km/h. S 5-stupanjskim mjenjačem stotku je hvatao za 10,0 s.
Nasljednik Mercedes-Benz 250 SL proizvodio se od prosinca 1966. do siječnja 1968. i usprkos obujmu povećanom na 2496 ccm, zadržao je istu (sad vjerojatniju) snagu motora. Napredak je bio u okretnom momentu povećanom sa 196 Nm na 216 Nm. To mu je ubrzanje do stotke skratilo na 10,0 s (s 5-stupanjskim mjenjačem 9,7 s). Dobio je diskove na sva četiri kotača (230 SL ih je imao samo sprijeda). Posljednji je stigao Mercedes-Benz 280 SL, obujma povećanog na 2778 cm, a snage na 170 KS pri 5750/min. To mu je ubrzanje do stotke skratilo na 9,0 s, uz istu špicu od 200 km/h. Svi su modeli bili dostupni i s 4-stupanjskim automatskim mjenjačem.
Mercedes-Benz 280 SL je bio i najčešći model, a usto daleko ih je najviše prodano u sunčanim američkim državama, (odreda s automatskim mjenjačem) gdje su ipak bolje preživjeli nego u Europi. Premda je postotak očuvanih automobila primjeren tadašnjoj reputaciji brenda Mercedes-Benz. Pomoglo je i to što Pagoda, tako nazvana zbog udubljenog, konkavnog krova (to mu povećava čvrstoću), jednog od 2500 patentiranih izuma koje je osmislio nevjerojatni Béla Barényi, zapravo nikada nije izašla iz mode, za razliku od kasnijih SL modela.
Fantastično diskretan i decentan dizajn kojeg je potpisao Paul Bracq uglavnom se zasluženo smatra vizualno najuspjelijom generacijom modela SL, pa je ovaj automobil vrlo brzo stekao status klasika. Dok nasljednike R107 i R129 možete u dobrom stanju kupiti za cijenu po kojoj se dobije nova Dacia, W113 je ipak u nekoj mnogo ozbiljnijoj ligi, a restaurirani su primjerci danas već u cjenovnom rangu aktualnog R231.
Nije ni čudo: pored izgleda i odlične kvalitete izrade, ovaj automobil je gotovo po svemu idealan klasik: dovoljno sportskog šarma i performansi. Rudolf Uhlenhaut je krug na stazi Annemasse Vétraz-Monthoux tijekom testiranja odvezao krug za 47,5 s, samo 0.2 s sporije od vremena Mikea Parkesa s bolidom Ferrari 250 GT SWB), uz rafiniranost pravog GT automobila i sposobnost prelaska preko kontinenta bez kvarova, neugodnih iznenađenja i bolnih križa.
Sportskije nastrojeni vozači neće voljeti mjenjač, osim ako je riječ o vrlo rijetkom ručnom s pet brzina. Četverobrzinac, baš kao i automatik, ubijaju osjećaj sportske vožnje i navode na mirnije krstarenje. Upravo onakvo za kakvo su “Pagodu” najvjerojatnije koristili mnogobrojni poznati vlasnici, kao što su John Lennon, John Travolta, Kate Moss, Charlton Heston, Sophia Loren ili naš Nikola Pilić, ali i vozači utrka Stirling Moss i David Coulthard.
S kolekcionarske strane najpopularniji je snažniji i dotjeraniji Mercedes-Benz 280 SL, mada neki preferiraju i sportski pedigre originalnog Mercedes-Benz 230 SL, bez obzira na to što je prvi model imao diskove samo na prednjim kočnicama. Europski su modeli cjenjeniji od američkih, a 2+2 inačice bez obzira na rijetkost manje poželjne od pravih dvosjeda.
Odabir dijelom ovisi i o tome preferirate li klasičniju unutrašnjost bogatu kromom ili zbog poštivanja novih američkih sigurnosnih propisa mekano obložene materijale kasnijih inačica. Do promjena je došlo negdje potkraj proizvodnje serije Mercedes-Benz 250 SL. Za koju se god inačicu kolekcionar odluči, vrijedi stara preporuka da je bolje u startu dati više za dobro očuvan primjerak, nego se upuštati u jako skupu i kompliciranu restauraciju.
Svakako, i nakon pola stoljeća Mercedes-Benz W113 Pagoda ostaje jedan od najvoljenijih i najprepoznatljivijih otvorenih sportskih automobila u čitavoj povijesti te sorte, kao testament vremenu kada je Mercedes uistinu bio – Mercedes! Niti jedna od kasnijih generacija modela SL, vrlo je izvjesno, neće doseći takav kultni status.
Pioniri crash testova i zona deformacije: Mercedes-Benz je zarana počeo polagati pažnju na sigurnost, a serija W113 je postavila nove standarde po pitanju programiranih zona deformiranja u slučaju sudara, što je bio rezultat ostatku auto-industrije, tek uz iznimku dva švedska proizvođača, u to vrijeme nepojmljivo intenzivne serije crash testova. Uz robusnost izrade to je jedan od razloga brzo stečenog dobrog glasa modela. Od 1963. do 1971. proizvedeno je 48.912 primjeraka modela serije W113, Mercedes-Benz 230 SL, 250 SL, 280 SL.
Najpoznatiju sportsku pobjedu Pagodi“ donio njemački majstor relija Eugen Böhringer, koji je modelom Mercedes-Benz 230 SL osvojio maratonsku utrku Spa-Sofia-Liège 1963., tada jedan od najcjenjenijih europskih relija. Zanimljivo je napomenuti kako su nerijetko kao najteže dionice, s najgorim asfaltom, izdvajane one koje su išle preko istočne obale Jadranskog mora. Böhringer je sljedeće godine završio isti reli na trećem mjestu, a to je ponovio i Dieter Glemser na reliju Akropolis 1965. Danas je W113 česta pojava na maratonskim relijima oldtajmera.
