Mercedes-Bnz 260 D i Hanomag Rekord Diesel (1936.), ali Packard Diesel je 1930. vozio 129,4 km/h

Službeno, prvi automobil s Diesel motorom bio je Mercedes-Benz 260 D, predstavljen sredinom veljače 1936. Na salonu u Berlinu…

O njemu su već napisane legende, ‘glumio’ je i u brojnim povijesnim filmovima, pa su ostali dizelski pioniri pomalo u sjeni. Razvoj je počeo 1933. pretkomornim rednim 6-cilindrašem sa 3818 ccm i 80 KS, provrta 90 i hoda 100 mm, koji je zbog prevelikih vibracija bio neprikladan za auto, pa se odustalo.

‘Odrezana’ su dva cilindra i sve je profunkcioniralo. Na njegovoj su osnovi nakon II. svjetskog rata napravljeni svi Mercedesovi dizelski modeli, počevši sa 170 D iz 1949. Njegov OHV redni 4-cilindarski dizelaš sa 1910 ccm i 35 KS te 4-stupanjskim mjenjačem omogućavao je 90 km/h uz potrošnju od 8,5 litara.

Na salonu u Berlinu 1936. predstavljen je i Hanomag Rekord Diesel Typ D 19 A, ali, za razliku od modela Mercedes-Benz 260 D, nije odmah moglo i kupiti. Razvoj je potrajao do 1937., kad su kupci su mogli birati ilimuzinu sa 2 i 4 vrata te kabriolet

Ime Rekord nestaje 1939., kada model postaje Hanomag Diesel Typ D 19 K, a proizvodnja se zbog rata gasi 1940., nakon 1074 napravljena primjerka. Hanomag je prvi dizelašem počeo stremiti visokim brzinama. Aerodinamičan oblik Pála Járaya pomogao je 1939. unikatnom Hanomagu u postizanju brzine od 155 km/h na Autobahnu kod Dessaua.

Usprkos sportskom dojmu, 1.9-litarski motor Hanomaga čak ni u ovom automobilu nije razvijao više od 40 KS. Pravi dizelski počeci odvijali su se u Americi. Industrijski magnat Clessie Cummins (1888. – 1968.) prvi je uvidio moguće prednosti ovog rješenja u automobilima. Materiju je poznavao – imao je čak 33 patenta za usavršavanja detalja dizelskog motora. Već je 1930.prerađenim Packardom stigao od Columbusa u Indiani do New Yorka uz trošak za gorivo od samo 1,39$.

Sljedeće godine potom njegov je bolid bez dolijevanja goriva završio Indy 500, a 1935. je Auburn pogonjen Cumminsovim dizelašem prešao put od New Yorka do Los Angelesa. Planiran je serijski Auburn s dizelašem, no Cummins se povukao nakon četiri proizvedena primjerka, uviđajući da je ta slavna tvrtka pred propašću.Pravo rješenje u pogrešno vrijeme – Auburn je zatvorio pogone i prestao s proizvodnjom već 1937.

Francuzi bi htjeli nadmašiti Nijemce. U određenom ćete broju izvora naići na podatak kako je zapravo prvi serijski automobil s dizelskim motorom bio Citroën Rosalie, uz promjenjivu godinu početka proizvodnje, od 1932. do 1935. Istina je da su s testiranjima počeli otprilike kad i Mercedes, ali serijski je model predstavljen na salonu u Parizu u listopadu 1936., osam mjeseci nakon konkurenta. Usto, vrlo je malo putničkih primjeraka, motor je forsiran samo u dostavnim modelima, jer vlasnik Citroëna, Michelin, nije imao povjerenja.

Zasjenjena naprednim Traction Avantom, konzervativnija se Rosalie ipak dobro prodavala. I Peugeot je  eksperimentirao, izbijanje rata je stopiralo ulazak inačice Peugeot 402 Diesel u produkciju, sačuvan je samo jedan od prototipova. A sada o čovjeku kojeg se opravdano smatra ‘ocem dizelskog motora’, a koji je zaslužan i za mnoge patente na područjima, hlađenja i termodinamike.

Rudolf Christian Karl Diesel rođen je 18.3.1858. kao dijete bavarskih imigranata u Parizu. Djetinjstvo je proveo u Francuskoj i Engleskoj te je bio poliglot. Počeo je konstruirati za Carla von Lindea u Parizu, a potom se posvetio stvaranju učinkovitijeg stroja. Pod nikad razjašnjenim okolnostima nestao je s broda kojim je 1913. putovao za Englesku, a njegovo je truplo kasnije nađeno u Sjevernom moru blizu norveške obale.

Službeno, počinio je samoubojstvo. Teorije zavjere govore da su ga s palube bacili njemački agenti, jer je pred I. svjetski rat kanio Britancima otkriti tajne svoga motora, ključnog za podmornice. Diesel se najvjerojatnije odlučio za samoubojstvo zato što je zapao u ozbiljne financijske probleme

DIZELSKI LEKSIKON

1893. – njemački inženjer Rudolf Diesel patentirao projekt ‘Princip rada i izvedba motora s unutrašnjim izgaranjem na principu samopaljenja smjese’

1896. – MAN AG na temellju otkupljenog patenta stvara prvi dizelski motor. Imao je jedan cilindar obujma 19.200 ccm, a razvijao je 20 KS pri 172/min. Industrijski gigant iz Augsburga zarana je prepoznao značaj Dieselovih eksperimenata, te su mu od 1893. do 1897. pomagali u testiranjima i razvoju. Iskoristivošću i do 50% dizelaši su brzo u industriji istisnuli peterostruko manje učinkovit parni stroj i dominiraju svijetom statičnih motora

1903. – riječni tanker Vandal nosivosti 800 tona bio je prvi brod s dizelskim motorom. Švedska naftna kompanija napravila ga je za transport Volgom. Tri švedska dizelaša sa 120 KS svaki pokretala su generatore, koji su napajali elektromotore za propelere.

1904. – francuska Aigrette bila je prva podmornica s dizelskim motorom, kojeg je koristila za pogon na površini i napajanje baterija. Do 1914. napravljeno ih je 74 i po toj su koncepciji podmornice doživjele revoluciju.

1912. – u srpnju prva dizelska lokomotiva proizvedena u Švicarskoj, bez tržišnog uspjeha, a u rujnu je Diesel-Sulzer-Klose GmbH pruskim željeznicama isporučio prvi primjerak. Prva dizel-električna lokomotiva, s dizelašem Swiss Sulzer AG i električnim pogonom Brown Bovery & Cie, napravljena je 1914.

1922. – Benz-Sending S6, prvi traktor s dizelskim motorom, predstavljen je u Kaliningradu. Pokretao se 2-cilindrašem koji je iz 5725 ccm razvijao 25 KS pri 800/min.

1923. – Benz & Cie je predstavio prvi dizelski kamion, 5-tonski 5K3, sa 4-cilindarskim dizelašem OM2, koji je iz 6,2 litre razvijao 45 KS pri 1000/min. Prvi, isporučen u siječnju 1924. pojačan je na 50 KS.

1928. – Mercedes-Benz D3 bio je prvi autobus s dizelskim motorom, posebno uspješan u dvokatnoj verziji. Pokretao se prvim 6-cilindarskim dizelašem 8,6 snage 85 KS, odnosno 95 KS od 1930.

1928. – Stinson SM-IDX Derroiter bio je prvi dizelski zrakoplov. Radijalni 9-cilindarski dizelaš razvijao je 225 KS pri 1800/min. Kapetan Lionel Woolson je 1929. Njime preletio 1126 km od Detroita do Langley Fielda za 6 sati i 40 min, prosječnom brzinom od 169 km/h.

1929. – zračni brod R101 (cepelin) bio je prvi koji se pokretao dizeskim pogonom. Imao je pet 8-cilindarskih dizelaša snage 700 KS svaki (radilo se o udvojenim 4-cilindrašima korištenim za lokomotive). Bio je preteča njemačkog Hindenburga.

1936. – na Berlinskoj izložbi prikazan je prvi automobil s dizelskim motorom – Mercedes-Benz 260 D

1938. – švicarski Saurer počeo proizvoditi dizelske motore prednabijane turbopunjačem

1967. – Peugeot predstavio Peugeot 204 Break diesel, prvi automobil kraći od četiri metra s dizelskim motorom. Iz 1255 ccm razvijao je 40 KS i bio je preteča Golfa dizel

1972. – indijski Royal Enfield iz 1972. bio prvi serijski dizelski motocikl, a pokušaja je bilo sredinom 60-ih. Pokretao se jednocilindrašem sa 7 KS, iz motokultivatora, a pokušan je i izvoz pod nazivom Enfield Taurus.

1975. – predstavljen Volkswagen Golf 1.5 D, prvi velikoserijski automobil s dizelskim motorom. Pokretao se klasičnim dizel motorom obujma 1470 ccm i snage 50 KS

1978. – za američko tržište predstavljen je Mercedes-Benz 300 SD, s trolitrenim 5-cilindarskim turbodizelašem snage 125 KS.

1989. – predstavljen Fiat Croma 2.0 TD i.d., prvi automobil s direktnoubrizgavajućim turbodizelašem i intercoolerom, obujma 1929 ccm i snage 92 KS.

1995. – Volkswagen je turbodizelaša 1.9 TDI opremio turbopunjačem promjenjive geometrije VTG te pojačao sa 90 na 110 KS.

1997. – Alfa Romeo u modelu 156 predstavlja prve dizelske motore s direktnom ubrizgavanjem po sustavu Common-rail – 4-cilindarski 1.9 JTD/105 KS i 5-cilindarskim 2.4 JTD/136 KS.

1998. – Volkswagen u 1.9 TDI uvodi direktno ubrizgavanje po sustavu ‘pumpa-brizgaljka’ PDE (Pumpe-Düse Einheit).

2004. – BMW je ‘registarskim’ prednabijanjem’ s velikim i malim turbopunjačem snagu 6-cilindarskog dizelaša obujma 2993 ccm povećao na 272 KS, uz specifičnih 90,9 KS/l.

2007. – Siemens je počeo proizvoditi piezo-brizgaljke koje su omogućile povećanje tlaka goriva ubrizgavanja na 2000 bara

2010. – Volkswagen napušta tehnologiju ‘pumpa-brizgaljka’ i prebacuje se na ‘common-rail’. Istodobno se obustavlja proizvodnja legendarnog 1.9 TDI, a zamjenjuje ga jednako snažni 1.6 TDI sa 105 KS.

2014. – BMW u 6-cilindarskom dizelašu obujma 2993 ccm, s dva paralelna i jednim serijskim turbopunjačem postigao 381 KS, uz specifičnu snagu od 127,3 KS/l.

2016. – BMW je 6-cilindarskom dizelašu obujma 2993 ccm opremio s letiru turbopunjača, Quad-Turbo, što mu je snagu povećalo na 400 KS

 

Komentari