58. ROĐENDAN

Opel Kadett B, prvi Das Auto, pojam pouzdanosti i neuništivosti, predstavljen 16. rujna 1965.

Foto: Opel

Opel Kadett B bio je dvostruko skuplji, a osjetno lošijih performansi nego Zastava 1300 (Tristać), ali itekako isplativ, statusni simbol radničke klase

Opel Kadett, prvi njemački automobil za široke mase sa samonosećom karoserijom (izveden iz većeg i luksuznijeg modela Olympia), predstavljen je krajem 1936. Sandučasti model dugačak 3765 mm, širok 1375 mm i visok 1455 mm, imao je klasičnu koncepciju, s 4-cilindrašem obujma 1074 ccm i 23 KS, postavljenim uzdužno sprijeda, koji je preko 3-stupanjskog mjenjača i stražnjeg krutog mosta pokretao stražnje kotače.

Mogao je potegnuti 85 km/h. U tri verzije do svibnja 1940., kad je zbog početka II. svjetskog rata proizvodnja obustavljena, proizvedeno je 106.608 primjeraka. Zanimljivo, po tom se modelu, kao 100-postotna kopija, 1946. u Moskvi počeo proizvoditi Moskvič 400. Bilo je to u sklopu reparacije ratne štete, pa je u Moskvu iz Rüsselsheima prebačena cjelokupna proizvodna linija, a proizvodnja je trajala do 1956.

Drugi dio priče o modelu Opel Kadett počinje  1957., kad je Karl Stief, Opelov direktor, odlučio napraviti perfektnog “anti-Volkswagena”. U novom pogonu u Bochumu u rujnu 1962. pokrenuta je proizvodnja, a 2. listopada 1962. isporučen je prvi Opel Kadett A. Bila je to kompaktna limuzina s dvoja vrata, dugačka 392 i široka 147 cm. Simpatična uglasta forma osiguravala je najviše komfora u najmanjim gabaritima.

Klasična “kamionska” koncepcija, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga preko krutog mosta na lisnatim oprugama, bila je tada uobičajena. Opel Kadett brzo je stekao glas funkcionalnog, kvalitetnog i štedljivog obiteljskog auta solidnih performansi. Kompaktni “motorčić”, kojeg su zbog izvedbe i načina rada (i povijesti tvrtke Opel, koji je 1862. u biznis krenuo izradom šivaćih strojeva) nazvali ‘šivaća mašina’, iz 993 ccm je razvijao 40 KS.

Uzdužno sprijeda bio je OHV “motorčić” s tri ležaja radilice i bregastim vratilom u bloku, obujma 993 ccm i snage 40 KS.  Premda je imao bregasto vratilo u bloku, zbog dobrog razvodnog mehanizma, s razmjerno kratkim motkama i klackalicama, te kratkog hoda klipova, rado se vrtio i iznad 6000/min. Uz ukupnu masu od samo 694 kg bilo je to dovoljno za 121 km/h i “sprint” do stotke u 25,5 s. Volkswagen 1200 tada je postizao 116 km/h i ubrzavao za 32 sekunde.

Po provjerenoj General Motorsovoj strategiji proizvodio se kao limuzina s dvoja vrata, Coupe i Car-A-Van. Krajem 1963. dobio je verziju S, kompresijskog omjera povećanog sa 7,8 na 8,8 i snage 48 KS. Tada je Volkswagenov glavni i praktički jedini adut bila Buba, koncern iz Wolfsburga ni približno nije imao ulogu kakvu ima danas, a “zakon” na većini europskih tržišta bio je Opel.

Bilo je to vrijeme meteorskog uspona njemačkog gospodarstva te je, zbog velikog interesa kupaca, već 16. rujna 1965. na salonu u Frankfurtu, IAA’65, predstavljen Opel Kadett B. Kako bi se osigurao prostor za stražnja vrata, karoserija je rastegnuta s 392 cm na 411 cm (s dorađenim blatobranima 418 cm) i proširena sa 147 cm na 157 cm.

Bila je to već prava limuzina. Premda je, uz osnovni dizajn, zadržana i cjelokupna mehanika, motoru je, uz zadržavanje hoda od 61, provrt povećan sa 72 na 75 mm. Time je obujam porastao na 1078 cm, a snaga na 45 KS. Povećan je i napon električne instalacije, sa 6V na 12V.

Postizao je 125 km/h i ubrzavao za 22 s, što je tada bilo pristojno. Model s kompresijskim omjerom 8,8 razvijao je 55 KS i išao do 135 km/h. Limuzina se proizvodila s dvoja i četvora vrata, a zanimljivi su bili i Coupe, s atraktivnim stražnjim nosačem krova i, posebno, Caravan. Bio je jedinstven i, praktički, bez konkurencije.

Marketinšku kampanju “Das Auto” (auto je, u njemačkom, srednjeg roda), najefektniju u branši, koju potom Volkswagen desetljećima koristio za cijelu gamu modela, 1969. je pokrenuo Opel, za najvažniji model. Konkretno – “Opel Kadett. Das Auto”. Zbog toga je 2015., s prijetnjom ozbiljne tužbe, Opel Volkswagenu osporio korištenje slogana Das Auto te se koncern iz Wolfsburga povikao

U vrijeme dolaska modela Opel Kadett B većina naših gastarbajtera prvom je ušteđevinom tada kupovala rabljeni Opel Rekord A ili Ford Taunus 17m te na prvi “Urlaub” njime pohitala u rodno selo. A među novima prvi im je izbor bio Opel Kadett B. Bio je pojam za kvalitetu i pouzdanost, svjetlosnu godinu ispred modela Zastava 1300 (Tristać), Škoda 1000 MB, Moskvič… koji su se tada, razmjerno povoljno, mogli kupiti za dinare.

Naravno, bilo je u tome pretjerivanja, jer se tada, kad se već nije smjelo o politici, rado pljuvalo po svemu napravljenom u “socijalizmu” (danas kažemo u “komunizmu”, a tada se govorilo da ćemo tamo tek stići). Bio je gotovo neuništiv, kakva je bila i Volkswagen Buba, ali funkcionalniji i boljih performansi te je postao sinonim za pouzdanost.

Opel Kadett B je 1967. blago dorađen, što se izvana vidjelo po udvojenim stražnjim svjetlima, a stražnji je kruti ovjes, umjesto lisnatih, dobio uvojne opruge, uzdužne držače i Panhardovu motku. Tržište je tražilo više snage, pa je motor od 1078 ccm dvostrukim rasplinjačem nabildan na 60 KS.

Uskoro je zamijenjen jednako snažnim obujma 1197 ccm. Opel Kadett Coupe, kojem je 1968. podebljan stražnji nosač krova, čime je izgubio na šarmu, a dobio na sigurnosti, opremao se i motorima Rekorda s 1698 ccm i 75 KS te 1897 ccm i 90 i 106 KS (s ubrizgavanjem).

Napravljena je i coupe-limuzina Opel Kadett LS, te luksuzna izvedenica – Opel Kadett Olympia. Do ljeta 1973. proizvedeno je 2.691.300 primjeraka modela Opel Kadett B, što ga čini jednim od najuspješnijih modela Opel u povijesti. Naslijedio ga je Opel Kadett C, koji se proizvodio do 1979. Sva su tri prva modela Opel Kadett koristila istu mehaničku osnovu. Naslijedio ih je Opel Kadett D, s poprečno postavljenim motorom i prednjim pogonom (po uzoru i kao odgovor na Volkswagen Golf I).

Unutrašnjost je za današnje pojmove spartanska, a tada je prostrana i funkcionalna. Kratku ručicu mjenjača trebalo je doplatiti 90 DM, Foto: Luc106, Wikimedia Commons
Funkcionalni Opel Kadett Caravan velikog prtljažnika u svoje je vrijeme bio bez konkurencije. Proizvodio se s 3 i 5 vrata. Foto: Stellantis

 

Autor

Preporučeni sadržaj