57. ROĐENDAN

Opel Kadett B, prvi Das Auto, pojam pouzdanosti i neuništivosti, predstavljen 16. rujna 1965.

Foto: Opel

Opel Kadett B bio je dvostruko skuplji, a osjetno lošijih performansi nego Zastava 1300 (Tristać), ali itekako isplativ, statusni simbol radničke klase

Prvi Opel Kadett, prvi njemački automobil za široke mase sa samonosećom karoserijom (izveden iz većeg i luksuznijeg modela Olympia), predstavljen je krajem 1936. Sandučasti model dugačak 3765 mm, širok 1375 mm i visok 1455 mm, imao je klasičnu koncepciju, s 4-cilindrašem obujma 1074 ccm i 23 KS, postavljenim uzdužno sprijeda, koji je preko 3-stupanjskog mjenjača i stražnjeg krutog mosta pokretao stražnje kotače.

Mogao je potegnuti 85 km/h. U tri verzije do svibnja 1940., kad je zbog početka II. svjetskog rata proizvodnja obustavljena, proizvedeno je 106.608 primjeraka. Zanimljivo, po tom se modelu, kao 100-postotna kopija, 1946. u Moskvi počeo proizvoditi Moskvič 400. Bilo je to u sklopu reparacije ratne štete, pa je u Moskvu iz Rüsselsheima prebačena cjelokupna proizvodna linija, a proizvodnja je trajala do 1956.

Drugi dio priče o modelu Opel Kadett počinje  1957., kad je Karl Stief, Opelov direktor, odlučio napraviti perfektnog “anti-Volkswagena”. U novom pogonu u Bochumu u rujnu 1962. pokrenuta je proizvodnja, a 2. listopada 1962. isporučen je prvi Opel Kadett A. Bila je to kompaktna limuzina s dvoja vrata, dugačka 392 i široka 147 cm. Simpatična uglasta forma osiguravala je najviše komfora u najmanjim gabaritima.

Klasična ‘kamionska’ koncepcija, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga preko krutog mosta na lisnatim oprugama, bila je tada uobičajena. Opel Kadett brzo je stekao glas funkcionalnog, kvalitetnog i štedljivog obiteljskog auta solidnih performansi. Kompaktni ‘motorčić’, kojeg su zbog izvedbe i načina rada (i povijesti tvrtke Opel, koji je 1862. u biznis krenuo izradom šivaćih strojeva) nazvali ‘šivaća mašina’, iz 993 ccm je razvijao 40 KS.

Uzdužno sprijeda bio je OHV ‘motorčić’ s tri ležaja radilice i bregastim vratilom u bloku, obujma 993 ccm i snage 40 KS.  Premda je imao bregasto vratilo u bloku, zbog dobrog razvodnog mehanizma, s razmjerno kratkim motkama i klackalicama, te kratkog hoda klipova, rado se vrtio i iznad 6000/min.Uz ukupnu masu od samo 694 kg bilo je to dovoljno za 121 km/h i ‘sprint’ do stotke u 25,5 s. Volkswagen 1200 tada je postizao 116 km/h i ubrzavao za 32 sekunde.

Po provjerenoj General Motorsovoj strategiji proizvodio se kao limuzina s dvoja vrata, Coupe i Car-A-Van. Krajem 1963. dobio je verziju S, kompresijskog omjera povećanog sa 7,8 na 8,8 i snage 48 KS. Tada je Volkswagenov glavni i praktički jedini adut bila ‘Buba’, koncern iz Wolfsburga ni približno nije imao ulogu kakvu ima danas, a ‘zakon’ na većini europskih tržišta bio je Opel.

Bilo je to vrijeme meteorskog uspona njemačkog gospodarstva te je, zbog velikog interesa kupaca, već 16. rujna 1965. na salonu u Frankfurtu, IAA’65, predstavljen Opel Kadett B. Kako bi se osigurao prostor za stražnja vrata, karoserija je rastegnuta s 392 cm na 411 cm (s dorađenim blatobranima 418 cm) i proširena sa 147 cm na 157 cm.

Bila je to već prava limuzina. Premda je, uz osnovni dizajn, zadržana i cjelokupna mehanika, motoru je, uz zadržavanje hoda od 61, provrt povećan sa 72 na 75 mm. Time je obujam porastao na 1078 cm, a snaga na 45 KS. Povećan je i napon električne instalacije, sa 6V na 12V.

Postizao je 125 km/h i ubrzavao za 22 s, što je tada bilo pristojno. Model s kompresijskim omjerom 8,8 razvijao je 55 KS i išao do 135 km/h. Limuzina se proizvodila s dvoja i četvora vrata, a zanimljivi su bili i Coupe, s atraktivnim stražnjim nosačem krova i, posebno, Caravan. Bio je jedinstven i, praktički, bez konkurencije.

Marketinšku kampanju ‘Das Auto’ (auto je, u njemačkom, srednjeg roda), najefektniju u branši, koju potom Volkswagen desetljećima koristio za cijelu gamu modela, 1969. je pokrenuo Opel, za najvažniji model. Konkretno – “Opel Kadett. Das Auto”. Zbog toga je 2015., s prijetnjom ozbiljne tužbe, Opel Volkswagenu osporio korištenje slogana Das Auto te se koncern iz Wolfsburga povikao

U vrijeme dolaska modela Opel Kadett B većina naših gastarbajtera prvom je ušteđevinom tada kupovala rabljeni Opel Rekord A ili Ford Taunus 17m te na prvi “Urlaub” njime pohitala u rodno selo. A među novima prvi im je izbor bio Opel Kadett B. Bio je pojam za kvalitetu i pouzdanost, svjetlosnu godinu ispred modela Zastava 1300 (Tristać), Škoda 1000 MB, Moskviča… koji su se tada, razmjerno povoljno, mogli kupiti za dinare.

Naravno, bilo je u tome pretjerivanja, jer se tada, kad se već nije smjelo o politici, rado pljuvalo po svemu napravljenom ‘u socijalizmu’ (danas kažemo ‘u komunizmu’, a tada se govorilo da ćemo tamo tek stići). Bio je gotovo neuništiv, kakva je bila i Volkswagen Buba, ali funkcionalniji i boljih performansi te je postao sinonim za pouzdanost.

Opel Kadett B je 1967. blago dorađen, što se izvana vidjelo po udvojenim stražnjim svjetlima, a stražnji je kruti ovjes, umjesto lisnatih, dobio uvojne opruge, uzdužne držače i Panhardovu motku. Tržište je tražilo više snage, pa je motor od 1078 ccm dvostrukim rasplinjačem nabildan na 60 KS.

Uskoro je zamijenjen jednako snažnim s 1197 ccm. Opel Kadett Coupe, kojem je 1968. podebljan stražnji nosač krova, čime je izgubio na šarmu, a dobio na sigurnosti, opremao se i motorima Rekorda s 1698 ccm i 75 KS te 1897 ccm i 90 i 106 KS (snažniji sa ubrizgavanjem).

Napravljena je i coupe-limuzina Opel Kadett LS, te luksuzna izvedenica – Opel Kadett Olympia. Do ljeta 1973. proizvedeno je 2.691.300 primjeraka modela Opel Kadett B, što ga čini jednim od najuspješnijih modela Opel u povijesti. Naslijedio ga je Opel Kadett C, koji se proizvodio do 1979. Sva su tri prva modela Opel Kadett koristila istu mehaničku osnovu. Naslijedio ih je Kadett D, s poprečno postavljenim motorom i prednjim pogonom (po uzoru i kao odgovor na Volkswagen Golf I).

Unutrašnjost je za današnje pojmove spartanska, a tada je prostrana i funkcionalna. Kratku ručicu mjenjača trebalo je doplatiti 90 DM
Funkcionalni Opel Kadett Caravan velikog prtljažnika u svoje je vrijeme bio bez konkurencije. Proizvodio se s 3 i 5 vrata

 

Autor