Na početku velike priče o aerodinamici, znanosti koja je uvelike odredila razvoj automobila, stoje Edmund Rumpler (1872. – 1940.) i Pál Járay (1889. – 1974.), mađarski genij…
… koji je prvi shvatio osnove aerodinamike i primijenio ih. Pál Járay, podrijetlom mađarski Židov, rođen je 11. ožujka 1889. u Beču, a živio u Njemačkoj i Švicarskoj, pa je u povijest upisan uglavnom u germaniziranoj inačici imena, kao Paul Jaray. Radio je kao asistent na praškom tehničkom fakultetu, gdje se zainteresirao za tada mladu granu, zrakoplovstvo, a pogotovo aerodinamična istraživanja.
S tim je postavkama 1915. počeo raditi kod grofa Zeppelina, gdje se izborio za gradnju zračnog tunela 1919., te kreirao prepoznatljivi oblik dirižabla, kakav je u upotrebi sve do danas. Potom 1923. seli u Švicarsku, gdje će ostati do kraja života, a iste godine predstavlja i prve automobile s kapljičastim karoserijama u skladu s rezultatima istraživanja.
Visoki i uski (osjetljivost na bočni vjetar kasnije će se pokazati kao najočiglednija mana), ovi dizajni čak i danas izgledaju futuristički, a ponegdje ćete naći i izvanredne tvrdnje o njihovom koeficijentu otpora zraka, u rangu vrijednosti današnjih produkcijskih modela.
Na tim temeljima 1927. osniva Stromlinien Karosserie Gesellschaft i tijekom sljedećih 15-ak godina ostvaruje niz zanimljivih aerodinamičnih koncepata. Kao baza su služili modeli različitih proizvođača: Chrysler, Mercedes-Benz, Maybach, Apollo, Dixi, Audi, BMW, Adler, Jawa, Ford, Steyr…
Posebno je uspješnu suradnju ostvario s češkom tvrtkom Tatra, koja će njegove ideje pretvoriti u serijske modele, njemačkim koncernom Auto Union, kome je aerodinamika pomogla u utrkama, te tvrtkom Maybach, povezanom s njegovim nekadašnjim poslodavcem, grofom Zeppelin.
Značajni su i njegovi radovi na području razvoja radija, televizije, kao i vjetroelektrana. Zanimljivo je spomenuti i da se 1920. nakratko posvetio aerodinamičkom optimiziranju bicikla, a njegov J-rad iz 1920., proizveden u 2000 primjeraka, možemo smatrati pretečom današnjih ‘choppera’ s niskim položajem sjedenja.
Nažalost, razmjerno je malo njegovih kreacija preživjelo, znamo ih samo sa slika. Audi je načinio vjernu rekonstrukciju Jarayevog K14/50 iz 1923. za tvorničku zbirku. Pál Járay, veliki mađarski pionir aerodinamičkih istraživanja, umro je 22. rujna 1974., u St. Gallenu, Švicarska.
