U presudnom su trenutku karte bile pogrešno ispremiješane i slavna je tvrtka ostala na vjetrometini, izvan detroitske Velike trojke, bez dostatnih sredstava za nastavak borbe s njima…
Velika šteta, jer bi u nekom pravednijem svijetu Packard i danas morao stajati rame uz rame s Lincolnom i Cadillacom, kao i s europskim i japanskim premium brandovima.
Sve je počelo 1899., kad je prvi automobil Jamesa Warda Packarda, proizvođača električnih žica iz Warrena u američkoj saveznoj državi Ohio, dovršen i njime obavljena probna vožnja.
Packard je već dvije godine ranije konstruirao motor, no tek ga je nezadovoljstvo 1898. kupljenim automobilom marke Winton natjeralo da sam pokuša proizvesti bolje vozilo.
Samo tri mjeseca nakon osnutka tvrtke proizveo ga je, a dva mjeseca kasnije i prodao taj Model A s jednocilindarskim motorom od 12 KS. Tako je počeo put k uspjehu jedne od najznačajnijih luksuznih marki u automobilističkoj povijesti.
Ponekad se datumi stvarnog kraja nekog puta, marke ili karijere značajno razlikuju od onih upisanih u lažljive statistike, a slučaj velike američke tvornice automobila Packard klasičan je primjer za to.
Packard je između dva rata bio u najmanju ruku rame uz rame s Cadillacom, lider američkog tržišta luksuznih automobila, no nakon 1945. stvari nisu bile tako blistave.
Neovisna se marka sve teže borila s velikom trojkom, koja je mogla ulagati mnogo veća sredstva u razvoj za svaku sezonu novih modela, imala širu prodajnu i servisnu mrežu i sve druge pogodnosti. I Lincoln i Imperial počeli su ozbiljno otimati tržišne udjele Packardu, a udruživanje sa Studebakerom pokazat će se kao čavao u lijes Packarda.
Packard je bio poznat i po Packard Automotive Plant, tvorničkom kompleksu za proizvodnju automobila na 350.000 metara četvornih prostora, u Detroitu. Otvoren je 1903. i dograđivan do 1911. te je svojedobno bio mjestom najsuvremenije visokoserijske proizvodnje automobila, a automobilski brend Packard izgovarao se sa strahopoštovanjem.
Nažalost, 25. lipnja 1956. s proizvodne trake u detroitskoj Conner Avenue izašao je Patrician s brojem šasije #5682-4775, a 1443 radnika dobila su otkaz, a to je ujedno značilo kraj za Packard Automotive Plant.
Zanimljivo, upravo su posljednjih godina u tijeku velike rasprave oko sudbine nekadašnje Packardove tvornice, koja je postala dom beskućnicima i ruglo Detroita, premda je spomenik industrijske arhitekture.
A sad slijedi onaj dio u kojem vas povijesne knjige lažu: da, postojali su i Packardi iz 1957. i 1958., rađeni u Studebakerovim pogonima u South Bendu. neki ih nazivaju i ‘Packardbakerima’, zapravo su to samo Studebakeri s promijenjenom maskom i natpisom Packard.
