Iznad najtežih verzija FAP i TAM bila je Rába, teška kamionska serija, zanimljiv mađarski spoj DAF-ove kabine i podvozja te MAN-ovih motora…
‘Nema robe, nema Rábe, primi pozdrav od barabe’ – bio je vic koji se prepričavao 1980-ih, o djelatniku iz središnje republike bivše države, koji je mađarskim tegljačem, koji je preko klirinške suradnje (dakle robne, bezdevizne razmjene) bio u pogonu i brojnih ‘export-import’ tvrtki…
Junak iz našeg vica je, kad se domogao inozemstva, ‘na crno’ je prodao teret i tegljač te direktoru ‘preduzeća’ poslao razglednicu (tko ih više šalje?!) takvog sadržaja. Nastavljamo seriju gospodarskih vozila koja su bila ‘zakon’ u gospodarskom sektoru bivše države, ‘poduzećima’ svih vrsta i privatnicima, kojima je, da nas se krivo ne shvati, bilo znatno lakše i jednostavnije poslovati nego danas.
Davanja su bila neusporedivo niža nego danas, a konkurencije praktički nije bilo. S jednim rabljenim, pa i dotrajalim kamionom mogli ste gospodski živjeti, a danas da biste poslovno uspjeli trebate imati cijelu flotu i stalno paziti da ne bankrotirate. Pisali smo, i odjek je bio velik, u nižoj kamionskoj klasi bili su Zastavica i Tamić, u srednjoj FAP ‘Kljunaš’ i TAM ‘Dajc’.
U teškoj kategoriji bila je neprikosnovena mađarska Rába. Rába (mađ. Rába Járműipari Holding Nyrt.), mađarska tvrtka sa sjedištem u Györu, specijalizirana za gospodarska vozila i poljoprivredne strojeve i specijalnu mehanizaciju osnovana j e 1986., a vozila proizvodi od 1902. Naša priča počinje 1980., kad je stigao poznati, svojedobno tehnološki aktualan teški kamion – tegljač.
Osnovna struktura, karoserija kabina i podvozje, praktički sve osim motora je DAF T241, a motor D11TLL je licencni MAN-ov, po mnogima najbolji u klasi, bolji i od Mercedes-Benzovih kamionskih motora. Redni 6-cilindarski turbodizlaš, obujma 11.045 ccm, razvijao je 280 KS pri 2200/min, uz najveći okretni moment od 1118 Nm pri 1500/min.
To je bila solidna baza za tešku kategoriju ‘deset plus’ tona s tri osovine i pogonom 4×6, dakle preko dva pogonska mosta i 2×2 para udvojenih pogonskih kotača. Bio je idealan za velike rasute terete i praktički terenske uvjete vožnje na gradilištima. Koristio se i za tegljače, no motor se ipak pokazao preslabim i prava mrcina stigla je 1986., kad je snaga nabijena na 370 KS.
Takvi su tegljači postali naša svakodnevica i poveznica s vicem na početku teksta. Zanimljivo, od 2000 godišnje sklopljenih Rába, 90 posto ih je završavalo na jugoslavenskom tržištu, tako da bi s moglo reći da je cijeli projekt bio osmišljen za prebijanje klirinške suradnje sa SFRJ-om, a dvjestotinjak ih je ostajao u Mađarskoj.
Ali, da ne bi bilo zabune, prikolica, kod prikoličara i cijela nadgradnja iza kabine kod tegljača proizvodili su Vozila Gorica, Itas Kočevje, Goša Smederevska Palanka, Utva Pančevo, sve su surađivale s Rába. Ovo je dovoljni za početak rasprave o kamionima Rába. Javite se…
