Robert McNamara, rođen 9. lipnja 1916. u San Franciscu, među najkontroverznijim je osobama američke politike 20. stoljeća, izravno odgovoran za Vijetnamski rat, no prije ulaska u politiku ostavio je snažan pečat u autoindustriji…
Nakon rata je Henry Ford II angažirao skupinu bivših marinaca kako bi preokrenuli loše financijske rezultate tvrtke, u čemu su i uspjeli, vrativši Ford na sam vrh američke automobilske industrije. McNamara je ispočetka bio zadužen za planiranje i financijske analize, a tijekom napredovanja kroz hijerarhiju korporacije pogurao je značajne projekte poput modela Ford Falcon i glasovitog Lincoln Continental iz 1961.
Kada je 9. studenoga 1960. Robert McNamara postavljen za predsjednika tvrtke Ford, bio je to povijesni trenutak, obitelj osnivača po prvi je puta prepustila rukovodeće mjesto nekome sa strane. Svima se činilo kako je odabir mladog McNamare (rođen je 1916.) osigurao dugoročnu stabilnost tvrtke, no on će se spletom okolnosti na tom položaju zadržati samo pet tjedana.
Novoizabrani američki predsjednik John F. Kennedy po dolasku na vlast tražio je najbliže suradnike, i upravo su mu McNamaru preporučili kao inteligentnu, vrijednu i sposobnu osobu koja bi mogla obnašati dužnost sekretara obrane. McNamara će ondje preživjeti i Kennedyjev mandat i onaj Lyndona Johnsona, sve do 1968., postavši tako najdugovječniji sekretar obrane u povijesti SAD.
No taj mu je položaj donio i ozloglašenost, jer upravo njega mnogi smatraju inicijatorom i glavnim planerom američke intervencije u Vijetnamu, rata koji je zauvijek promijenio odnos javnosti protiv ratova. Ono što je sigurno jest da je u velikoj mjeri promijenio ustroj američke vojske, baš kao što će kasnije promijeniti i Svjetsku banku, kojom će predsjedati od 1968. pa sve do umirovljenja 1981.
Robert McNamara je preminuo 6. srpnja 2009. u Washingtonu. Možemo ga smatrati politički najutjecajnijom osobom ikada proizašlom iz svijeta automobilske industrije.
