Volkswagen Passat, prvi uspješan Volkswagen novoga doba, nasljednik zlosretnog K70, s motorom uzdužno ukoso i prednjim pogonom, bio je fastback izvedenica modela Audi 80, ‘Europskog automobila 1973. godine’
Kruta stražnja osovina kod prednje vuče nije greh – pisalo je 1972. za Audi 80, prethodnika modela Audi A4, u slovenskom Avto magazinu, koji je u naše kioske stizao na srpsko-hrvatskom jeziku, a ‘gutala’ ga je većina oktanskih fanova. Ljubljansko-beogradska redakcija kriva je za naglašenu srpsku terminologiju u hrvatskoj auto branši.
Tada, i još dugo, govorilo se ‘obrtaji’, ‘obrtomjer’, ‘doboš kočnice’, ‘kriva momenta’, ‘krivina’, ‘zaptivanje’…, umjesto okretaji, okretomjer, bubanj kočnice, krivulja momenta, zavoj, brtvljenje, a ‘smeša‘ se ipak ‘prevodila‘ u ‘smješa’, umjesto smjesa. Volkswagen Passat (serije B1), predstavljen 14. ožujka 1973. na salonu u Ženevi izvedenica je koncernskog rođaka iz Ingolstadta, modela Audi 80 iz 1972., osvajača titule ‘Europski automobil 1973. godine’.
Volkswagen Passat B1, fastback dimenzija 4180 x 1600 x 1370 mm je od modela Audi 80, uz prednji pogon, preuzeo i jednostavan i učinkovit kruti most (ovisan ovjes) straga, s Panhardovom motkom, koji je tek u modelu Volkswagen Passat B3 zamijenjen poluneovisnim ovjesom. Razlika je u koncepciji karoserije ‘fastback’ umjesto ‘sedan’. Premda se, nakon izvrsnog starta modela Audi 80, nije bilo lako pozicionirati na tržištu,
Passat je školski primjer za uspjeh. Stručnjaci koncerna Volkswagen napravili su ‘kopiju’ bolju od originala, modela Audi 80. Serijska je proizvodnja u Wolfsburgu počela 14. svibnja 1973. Većina kupaca prvog modela birala je funkcionalnu kombi-limuzinsku verziju s petorim vratima. Volkswagen Passat ležao je vrlo dobro u zavojima, a straga je imao jednostavan i jeftin kruti most s uzdužnim vodilicama.
Zastava 101 tada je straga ležala na neovisnom ovjesu, doduše jednostavnom oscilacijskom, s poprečnom lisnatom oprugom, koji usprkos vrlinama (neovisnost ugibanja kotača, manje neogibljene mase) zbog kolebanja bočnog nagiba kotača nije nužno bio i bolji. S bogatijom opremom imao je pravokutna svjetla.
Proizvodio se kao ‘fastback’ s petora i troja vrata te karavan, tako da nije bilo izravnog preklapanja s modelom Audi 80. Dizajnirao ga je Giorgetto Giugiaro. A kruti most straga povećavao prtljažnik i bio idealan za karavansku inačicu, Volkswagen Passat Variant, predstavljenu krajem srpnja 1973.
Volkswagen Passat bio je prvi uspješan plod kupnje tvrtke Audi (nasljednika koncerna Auto Union) od koncerna Daimler-Benz, 1964., s ciljem preuzimanja tehnologija prednjeg pogona i motora s hlađenjem tekućinom.
Prvi model iz Wolfsburga s prednjim pogonom, Volkswagen K70 iz 1970., bio je samo NSU K70 sa značkom VW, aerodinamikom trokrilnog ormara i lošim benzincima 1.6/1.8 s tekućinskim hlađenjem, izvedenih iz dobrih 1.0/1.2 iz male uglate limuzine NSU Prinz sa zračnim hlađenjem (bio je ugrađen poprečno straga). Nije se proslavio performansama, a pogotovo potrošnjom od 12,5 do 13,5 l/100 km, pa bi ga u Wolfsburgu najradije izbrisali iz svoje povijesti.
Volkswagen Passat ime je navodno dobio, premda je službeno demantirano, po vjetru koji iz suptropskih područja puše prema ekvatoru. U doba jedrenjaka bili su značajni za plovidbu prema Americi, a naziv im je od španjolskog ‘pasar’ – proći. Imao je ‘leteći start‘, jer je bio hatchback izvedenica izvrsnog modela iz Ingolstadta, čiji su koncept lake gradnje (Leichbau), za ono doba solidna aerodinamika (koeficijent otpora zraka 0,38) i prednji pogon bili temelji uspjeha.
Pogonski sklop, s motorom uzdužno iznad i ispred sklopa mjenjač/diferencijal, ali ukošen u desno, kako bi se smanjila visina haube izvorno je iz 2-taktnog DKW-a F102 iz 1963., iz kojeg je 1966. nastao Audi 60, s 4-taktnim motorom Mercedes-Benz M118. Prva je serija imala klasičan poklopac prtljažnika, a 1975. je uvedena upotrebljivija s petim vratima. Uspjeh je bio furiozan te je 22. prosinca 1976. proizveden milijunti primjerak.
U kolovozu 1977. stigao je redizajn, s elegantnijom maskom i boljom antikorozivnom zaštitom. U ožujku 1978. ponuda je proširena na dizelski 1.5 D s 50 KS, uveden krajem 1976. u Volkswagen Golf. Taj, prvi uspješan mali dizelaš uopće, izveden iz benzinca obujma 1471 ccm, iz kojeg su kasnije nastali svi Volkswagenovi 4-cilindarski dizelaši (1.6, 1.7, 1.9 i 2.0), bio je umalo predmetom skandala. Pričalo se da su pretvorbu u dizelaša napravili stručnjaci tvrtke Mercedes-Benz, u ‘fušu’, te da je sve završilo nagodbom, izvan očiju javnosti.
U listopadu je stigao Volkswagen Passat GLI s benzincem od 1588 ccm i 110 KS, s mehaničkim ubrizgavanjem Bosch K-Jetronic, koji je dvije godine prije ugrađen u prvi Golf GTI. Bio je dugačak 418, širok 160 i visok 137, uz međuosni razmak od 247 centimetara, što su tada bile proporcije srednje klase. Sprijeda uzdužno ukoso ugrađen je motor serije EA827, s bregastim vratilom u glavi, s 1297 ccm i 55 KS (60 KS izvan Njemačke) te 1471 ccm 75 i 85 KS.
Iz njega je uveden dizelaš 1.5 D s 50 KS, potom 1.6 D s 54 KS. Masa od 880 kg bila je stotinjak kilograma niža od tadašnjeg prosjeka. Zbog toga, i zahvaljujući dobroj aerodinamici, već je osnovni Volkswagen Passat 1.3 sa 60 KS pružao, za tadašnje doba, solidan temperament.
Do stotke je ubrzavao za 17 s i hvatao 148 km/h. Prosječno je trošio 8,5 litara, a uz kompresiju 8,2 mogao je koristiti jeftiniji normalni benzin. U Jugoslaviji je benzin Regular imao 86 oktana, pa je trebalo ulijevati Super 98. Sa 75 KS ubrzavao je za 13,5 s i postizao 160 km/h, a s 85 KS – 12 s i 168 km/h (ta se verzija prepoznavala po udvojenim farovima. Sa 110 KS stotku je hvatao u 10,5 s i postizao 185 km/h.
Iznenađujuće dobro vukao je i dizelaš sa samo 50 KS. Dvadeset sekundi do stotke i 141 km/h u praksi nije bilo loše, a potrošnja od 7,5 litara bila je tada uzorna. Od 75 KS mogao se doplatiti automatski mjenjač s tri stupnja. Volkswagen Passat je tada bio teška šminka. U Njemačkoj je stajao 8500 DM, a kod nas kao dva Stojadina.
Uklanjanje grešaka uočenih na ‘rođaku’ iz Ingolstadta osiguralo je Passatu prve generacije (serija B1) najveću pouzdanost u klasi. Uspjeh potvrđuje činjenica da se Volkswagen Passat prve generacije u Njemačkoj proizvodio sve do 1981., a u Brazilu čak do 1988., a ukupno je proizvedeno 2,5 milijuna primjeraka. Karavanska inačica Variant, obujma prtljažnika od 450 do 1350 litara bitno je povećala funkcionalnost cijele game, a ta je verzija posebno bila popularna s dizelskim motorom, uvedenim 1978.
Volkswagen Passat druge generacije, B2 (1981. – 1988.), zadržao je koncepciju modela Audi 80, s motorom uzdužno sprijeda. Velika popularnost karavana Variant prelila se i na sljedeće serije, koje su ‘pomele’ dotad neprikosnovene modele Opel Caravan. Ta je generacija doživjela najveću ekspanziju te se osim u Njemačkoj proizvodila u Španjolskoj, Kini, Brazilu, Meksiku, i Južnoj Africi, te šesta, u Kini, Indiji, Meksiku, Ukrajini i Angoli.
Sljedeći Volkswagen Passat B3 (1988. – 1993.) i Volkswagen Passat B4 (1993. – 1996.), koji je praktički bio redizajnirani prethodnik prelaze na koncepciju modela Volkswagen Golf, s poprečno postavljenim motorom. Zanimljivo, serija Volkswagen Passat B5 (1996. – 2001.) i redizajniranja B5.5 (2001. – 2006.) vraćaju se na koncepciju Audi, sada već serije A4 i A6, a serija B6 (2005. – 2010.) i B7 (2010. – 2015.) ponovno prelaze na koncepciju modela Golf, s poprečno ugrađenim motorom.
Tako je koncipiran i još uvijek aktualni Passat B8, predstavljen 2015. i redizajniran 2019. Svih osam generacija aduta srednje klase iz Wolfsburga dosad je imalo ‘nakladu’ od 22 milijuna, od čega 40 posto karavana Variant. Posljednji, Volkswagen Passat B9, koji se očekuje na proljeće 2023., proizvodit će se samo kao karavan.
