Tegljačima je na autocesti brzina ograničena zbog aktivne i pasivne sigurnosti, jer se zbog veće mase znatno teže zaustavljaju i manevriraju, a golemom kinetičkom energijom u nesreći su znatno veća opasnost, mogu probiti zaštitnu ogradu, ‘samljeti’ druga vozila… Usto se smanjuje potrošnje goriva, emisije štetnih plinova i razine buke…
Foto: Daimler
Tegljačima i kamionima je brzina ograničena na 90 km/h, premda zahvaljujući velikoj snazi motora mogu potegnuti i brže od 120 km/h, zbog aktivne i pasivne sigurnosti. Naime, masa im iznosi desetke tona (kod velikih i više od 40 t), što stvara golemu kinetičku energiju, pa ih je teško zaustaviti. Problem je što se površina kočnih obloga povećava na drugu potenciju, a masa, koja je proporcionalna obujmu, na treću.
Zbog toga su kamioni, a pogotovo tegljači, potkočeni u usporedbi s automobilima te im je zaustavni put, ovisno o brzini, dva do tri puta dulji, dakle imaju znatno manju aktivnu sigurnost (da se nesreća ne desi). Dodatni je problem u pasivnoj sigurnosti (posljedicama kad s nesreća desi) zbog goleme mase i kinetičke energije izazivaju velik udar i oštećenja ma vozilima i objektima na koja nalete.
Zaštitne ograde ne mogu zahuktale tegljače zaustaviti da ih ne probiju i ulete na drugu polovicu autoceste, za vozila iz suprotnog smjera ili slete izvan autoceste. Projektirane su da zaustave automobile i laka gospodarska vozila, koja voze dopuštenom brzinom. Bilo bi neracionalno (preskupo), a na mnogim mjestima i nemoguće postaviti zaštitnu ogradu koja bi mogla zaustaviti jureći kamion, odnosno tegljač.
Također, masivni tegljač ima znatno lošija manevarska svojstva i, zbog višeg težišta, slabiju stabilnost od automobila, te osim što ima znatno duži zaustavni put teže može izbjeći, zaobići prepreku, svladati zavoj. Brzina tegljača na autocesti ograničena je na 90 km/h i radi smanjenja potrošnje goriva, emisije štetnih plinova i razine buke.
