Prema čl. 59. st. 2, Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na pješačkom prijelazu, odnosno uz njega, semaforskim zelenim svjetlom sa simbolom pješaka prolazak je dozvoljen isključivo pješacima, dakle, biciklist treba sići s bicikla te zebru prijeći pješice, gurajući bicikl…
Tragedija u kojoj je 20. lipnja 2021., na Zagrebačkoj aveniji u Zagrebu, 24-godišnji vozač sportskog motocikla Suzuki, brzinom oko 150 km/h, udario 68-godišnjeg biciklista, koji je pješački prijelaz prelazio vozeći bicikl (!), školski je primjer podijeljene krivnje, premda (bitno) veće od strane motocikliste:
1. Motociklist je, brzinom koja je temeljem posljedica nesreće i dinamike motocikla nakon sudara, izvjesno, bila veća od dvostruko dozvoljene, prekršio čl. 53. st. 3 Zakona o sigurnosti cestovnog prometa te čl. 51. st. 1, jer brzinu nije prilagodio nailasku na raskrižje sa zebrom te je izvjesno, počinio i kazneno djelo “obijesne vožnje” (KZ, čl. 226.).
2. Biciklist je preko zebre prešao vozeći bicikl, a ne pješačeći i gurajući bicikl, premda mu je samo tako, semaforskim zelenim svjetlom sa simbolom pješaka, bio dozvoljen prelazak.
3. Tko je prošao kroz crveno svjetlo, prekršivši čl. 59. st. 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pokušat će utvrditi policijska istraga.
Treća točka pokazuje koliko je važno sva opasna raskrižja premrežiti radarskim kamerama, jer bi se tada, nedvosmisleno utvrdilo koji je vozač (premda biciklist nije smio biti vozač nego pješak) prošao kroz crveno svjetlo, a još važnije, njihovo bi postojanje imalo snažan preventivni učinak.
U sklopu mjera za suzbijanje ovakvih pogibeljnih situacija, ponavljam prijedlog.
Treba pojačati kontrole pješaka i biciklista na pješačkim prijelazima, posebice na zabranjene prelaske preko crvenog svjetla, korištenje mobitela i slušalica te vožnju umjesto guranja bicikala.
Treba uvesti striktnu odredbu da biciklist preko pješačkog prijelaza uvijek mora sići s bicikla i hodati, gurajući bicikl.
I jedno i drugo je 100% točno i 100% utemeljeno, iznimno važno za sigurnost cestovnog prometa.
Ali avaj, portalu Index.hr, koji je prvi cjelovito prenio moju izjavu, javio se Sindikat biciklista, koji opsežnim reagiranjem na moju izjavu, svojevrsnim “demantijem”, ulazeći u područje za koje očito nije ni stručan niti kompetentan, potiče, praktički poziva bicikliste na opasno kršenje prometnih propisa. Pogibeljno najviše za njih!
Njihova ključna izjava “Nije točno da biciklisti trebaju gurati bicikl” nije točna, u najopasnijim situacijama, prelaska semaforiziranog pješačkog prijelaza s biciklističkom stazom i nesemaforiziranog pješačkog prijelaza bez biciklističke staze.
Naime, prema čl. 59. st. 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama na pješačkom prijelazu, odnosno uz njega, zelenim svjetlom sa simbolom pješaka prolazak je dozvoljen isključivo pješacima, dakle, biciklist treba sići s bicikla te zebru prijeći pješice, gurajući bicikl. Ne postoji opće zeleno svjetlo, ili posebno, sa simbolom biciklista, koje bi dozvolilo prelazak vozeći bicikl!
Druga mogućnost – kad nije iscrtana biciklistička staza uz pješački prijelaz ne smije se bicikl voziti, nego gurati.
Treća mogućnost – biciklistička staza uz pješački prijelaz, pravno je dvosmislena, odnosno nedefinirana. Naime, prema čl. 2, st. 21. “obilježeni pješački prijelaz” … je obilježen oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti.
Drugi dio (djelovanje prometnih znakova obavijesti) jurisdikciju obilježenog pješačkog prijelaza širi i na zonu oko njega (uzima se 5 metara), dakle i na područje biciklističke staze. Upravo je zbog toga sudska praksa dvostruka, prelazak preko zebre, odnosno zone oko zebre biciklom, neki kažnjavaju, a neki ne.
Dakle, moji su prijedlozi potpuno stručno utemeljeni i opravdani, a sindikat biciklista, u reakciji na moju objavu, nestručnim, neodgovornim i sebičnim medijskim pritiskom opasno ugrožava sigurnost prometa, prvenstveno biciklista, čija prava i interese “zastupa”.
