Ni oni najoptimističniji i najveći obožavatelji češke marke u to vrijeme, nisu se mogli nadati takvom uspjehu jednog modela. 3. rujna 1996. označili su početak uspješne ere modela Škoda Octavia, koja sada traje već četvrt stoljeća…
Češki model je službeno predstavljen 1. rujna, a dva dana kasnije moderna tvornica u Mladoj Boleslavi započela je masovnu proizvodnju novog automobila.
Škoda Octavia koristila je najnovije tehnologije Volkswagen Grupe u tom trenutku, poput platforme šasije najnovije generacije PQ34. Platformu su koristili i VW Golf IV i Audi A3. Motori, mjenjači i neke druge komponente, poput sjedala, također su bili identični puno razvikanijem društvu iz Volkswagen grupe.
S druge strane, unutarnji i vanjski dizajn bili su osebujni. Tim predvođen Dirkom van Braeckelom dao je karoseriji nepogrešiv pečat bezvremensko elegantnog dizajna. Po prvi put u povijesti Škode dizajneri su radili s CAD (računalno potpomognuto projektiranje) tehnologijom.
Naglasak je stavljen i na aktivnu i pasivnu sigurnost. Prednji zračni jastuci nadopunjeni su bočnim zračnim jastucima, do tada dostupni praktički samo u automobilima više klase. Prvi put korištena su cijevna ojačanja pragova vrata i sustav protiv blokiranja kočnica (ABS), koji sprječava blokiranje kotača pri jakom kočenju. Model Octavia SLX 1.8 20V/92 kW standardno je imao ABS, koji je inače bio dostupan kao opcija. Prvoj modernoj Octaviji Euro-NCAP je dodijelio četiri zvjezdice od maksimalnih pet, što je bilo u skladu sa standardom konkurentskih automobila na europskom tržištu.
Masovna proizvodnja započela je u utorak, 3. rujna 1996. Novi dio tvornice Mlada Boleslav izgrađen je po cijeni od 11 milijardi čeških kruna, a tadašnji češki predsjednik Václav Havel prerezao je vrpcu. Tvornica je imala 32.000 m2 proizvodnog prostora, 2.500 m2 uredskog i timskog prostora te 3.000 m2 društvenog prostora. Velikodušno ostakljena zgrada, koju je projektirao münchenski studio Günther Henn, omogućila je modularnu proizvodnju: dijelovi i jedinice koje isporučuju kooperanti, poput motora ili sjedala, sastavljeni su na liniji i isporučeni u učinkovitom sustavu uvijek na vrijeme.
U prvoj godini proizvodnje s linije su silazile dvije izvedbe četverocilindričnih benzinskih motora i jednim turbo dizelom. Osnovni motor bio je 1,6 MPI (55 kW/75 KS), dok je ipak bolja allternativa bila verzija 1,8 20 V (92 kW/125 KS) s pet ventila u svakom od četiri cilindra. Suvremeni 1,9 TDI (66 kW/90 KS) turbo-dizel s izravnim ubrizgavanjem nudio je impresivan okretni moment pri niskim okretajima i standardnu potrošnju goriva od samo 5,1 litru dizela na 100 km. Raspon motora postupno se širio, na primjer s 1.8 20 V Turbo (110 kW/150 KS) ili 1,9 SDI 50 kW (68 KS) dizelskim motorom.
U rujnu 1997. prostrana pojavila se i konceptna Octavia Combi, koja je premijerno debitirala na sajmu automobila u Frankfurtu. Bočna strana karoserije, izrađena od jednog komada duboko uvučenog lima, zahtijevala je ugradnju najveće preše u tvornici ikada. Samo je matrica za žigosanje težila zapanjujućih 63 tone…
Koncept u Frankfurtu nije se previše razlikovao od onog koji je u masovnu proizvodnju krenuo u veljači 1998. Prvi kupci dobili su svoje automobile u svibnju 1998. Međuosovinski razmak od 2.512 mm primijenio se na liftback, ali je karavan bio šest milimetara duži, 26 mm viši i – ovisno o dizajnu – 15 do 30 kg teži. Elegantno oblikovano stražnji dio nudio je mnogo prostora za prtljagu, točnije 548-1,512 litara.
Udio u ukupnoj prodaji modela ova verzija s godinama je rastao, tako je s početnih 15% završio na 40,5% do 2001. U listopadu 1998. velika potražnja kupaca dovela je do pokretanja nove montažne linije u tvornici Vrchlabí.
Tamo 2000. stigla je i prva veća modernizacija modela, s nadograđenim automobilima i paketima opreme Classic, Ambiente, Elegance i posebno dojmljivom Laurin & Klement izvedbom. Nove značajke sigurnosti i udobnosti uključivale su program elektroničke stabilnosti (ESP), koji je vozaču olakšao upravljanje vozilom u kritičnim situacijama.
Sve veći broj ljubitelja marke, dočekao je i top izvedbu konačno. Najdinamičnija verzija, Octavia RS, lansirana je 2001. Pokretao ju je turbobenzinski motor od 1,8 l (132 kW/180 KS), čime je mogla ubrzati od 0 do 100 km/h za 7,9 sekundi i postići najveću brzinu od 235 km/h. Također je imao disk kočnice s unutarnjim hlađenjem, atraktivna sportska sjedala i upravljač, dodirne površine papučice od nehrđajućeg čelika i druge dodatke. Dinamičan karakter automobila naglašen je s četiri ponuđene boje – Rally Red (crvena), Diamond Metallic Silver (srebrna), Magic Black (crna) i Lemon Yellow (žuta).
Ogromnu popularnost prve moderne generacije potvrdila je činjenica da je Octavia I ostala u proizvodnji – s prepoznatljivim imenom Octavia Tour – nakon što je uvedena druga generacija. Nakon 2004. proizvodnja ove linije bila je koncentrirana u Vrchlabíju, gdje je posljednja OCTAVIA I sišla s proizvodne trake u studenom 2010. Statistika tvrtke pokazuje da je napravljeno ukupno 973.071 sedan verzija i 472.492 Combi primjerka.
Foto: Škoda
