Bez obzira na to je li riječ o propucavanju ili mehaničkom udarnom oštećenju, koje može nastati namjerno ili teškim propustom, treba uključiti sve moguće uzroke, uključujući terorizam
Oštećenje trupa zrakoplovu Bombardier Dash 8 Q400, koje je uočeno sinoć nakon što je na liniji iz Zagreba sletio u Sarajevo, ukazuje na sigurnosnu ugrozu leta, treba se ozbiljno analizirati i ne smije se podcijeniti.
– Izvršenim analizama utvrđeno je da nema tragova barutnih čestica niti drugih tragova koji bi ukazivali na djelovanje projektila iz vatrenog oružja, stoji u priopćenju ekspresno poslanom iz Sarajeva, koje se temelji na policijskom balističkoj provjeri, a službeno je objavila Croatia airlines.
Tako brza “ekspertiza” i službeno objašnjenje o događaju koji izravno ugrožava sigurnost letenja ukazuje na diletantizam ili namjerno skrivanje uzroka te činjenicu da je Bosna i Hercegovina izvan svijeta kojeg pokriva Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA). A u ovom su slučaju, bila nužna dva bitna početna koraka:
1. Osiguranje dokaza i sigurnosna zaštita zrakoplova.
2. Pokretanje službene istrage pod nadzorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine – BHDCA uz prisustvo stručnjaka Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.
Bez obzira na to je li riječ o propucavanju ili mehaničkom udarnom oštećenju, koje može nastati namjerno ili teškim propustom, treba uključiti sve moguće uzroke, uključujući terorizam.
Forenzika i analiza oštećenja radi utvrđivanja uzroka oštećenja prije kemijske trebala je biti mehanička, jer je ona vjerodostojnija.
Razmjerno jednostavno je utvrditi razliku oštećenja projektilom koji je udario velikom brzinom i razmjerno velikom kinetičkom energijom, od udara predmetom aktiviranog rukom ili radnim strojem/uređajem na pisti.
To se jasno vidi po obliku oštećenja i rubnim tragovima. Jesu li pronađena dodatna oštećenja na unutrašnjosti/oplati, odnosno projektil? Kemijska forenzika može biti kontaminirana tijekom leta (vlažni hladni zrak čisti barutne čestice) ili u postupku istraživanja, no podjednako je važna.
Zbog toga je vrlo simptomatično što su prva izvješća bila da je riječ o propucavanju, a da izvješće policijske (!) istrage govori samo da nema tragova barutnih čestica, a ne i o obliku, geometrijskim karakteristikama oštećenog mjesta te eventualnim mehaničkim tragovima na rubnoj zoni.
Ako bi se utvrdilo da je to bio slučaj, a propucavanje zrakoplova može nastati na zemlji te početnoj i završnoj fazi leta to bi imalo ozbiljan utjecaj na sigurnost zračnog prometa u BiH, a možda i u Hrvatskoj.
Jednako je ozbiljna mogućnost oštećenja ručnim udarom tvrdim predmetom ili oštećenje, diverzijom ili teškim nemarom, radnim strojem/uređajem na pisti u Zagrebu ili Sarajevu.
Zbog toga je, nakon osiguranje dokaza i sigurnosne zaštita zrakoplova trebalo u Sarajevu pokrenuti službenu istragu pod nadzorom Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine – BHDCA uz prisustvo stručnjaka Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Zrakoplov je smio napustiti Sarajevo i poletjeti u Zagreb tek po završetku istrage.
