Vraćanje prometa u Deželićevoj, Masarykovoj, Teslinoj i Staroj Vlaškoj na stanje iz 2021., propisivanje gradskih dostava tijekom noći, ubrzan dovršetak radova na prometnoj infrastrukturi, poboljšanje stanja u ZET-u, uvođenje poreznih olakšica rad od kuće i ukidanje blokovskog parkiranja uz povišenje povlaštenih cijena
Izvor: Nacional.hr
Trebala je doći voda do grla da se shvati kako treba odmah početi mijenjati nabolje stanje u zagrebačkom prometu. Nema više vremena za odgađanje, posebice što će uskoro, dolaskom lošeg vremena, loše stanje u zagrebačkom prometu postati još gore. Izlike kako je glavni uzrok gužvi u zagrebačkom prometu 40.000 novih vozila u protekle četiri godine ne drži vodu jer to ne znači toliko više vozila u prometu u kretanju. Povećanje se uvelike odnosi na povećan broj vozila u obitelji, jer su ona, liberalizacijom unosa rabljenih postala dostupnija građana te su to uglavnom dodatna vozila po obitelji, koja više opterećuju promet u mirovanju (parkiranje), nego u kretanju.
Promet kroz centar, kompromitiran zatvaranjem jedne od tri prometne trake u Deželićevoj i jedne od dvije u Masarykovoj, radi postavljanja biciklističkih staza, koje su uglavnom neiskorištene, a dolaskom zimskog vremena bit će potpuno prazne, promet će biti kritično blokiran. Budući da je zatvorena Teslina, sav se taj promet ulijeva se u preopterećeni Zeleni val. Kako nevolja za tu najvažniju prometnicu u središtu ne dolazi sama, zatvaranjem Stare Vlaške za automobilski promet povećalo je gužve koje se svakodnevno protežu od Palmotićeve do Gupčeve zvijezde. Cijeli taj promet potom se ulijeva u preopterećeni Zeleni val, uključujući i neprirodan dio koji bi se ‘odlio’ kroz Staru Vlašku.
Istodobno su zatvoreni svi sjeverni zaobilazni pravci, premda se jasno vidi da radovi na njima teku usporeno. A u vremenu obnove Jadranskog mosta, koja će trajati više od dvije godine, na ključnoj poveznici središta i Novog Zagreba, koji kompromitira benefite rekonstruiranog Remetinečkog rotora i stvaraju se nesnosne gužve, mogao se izgraditi potpuno novi most preko Save. Problem je što su, praktički izgubljene tri godine u izgradnji Jarunskog mosta, jer je već gotove planove izgradnje aktualna vlast 2021. ‘stavila u ladicu’, a tek ih je sada, u svrhu predizborne kampanje, izvukao Tomašević.
Slično je i s projektom produženja Strojarske, novog južnog ulaska u grad, gdje su ministarstvo prometa i HAC napravili spoj dio posla, a kasni sa sjevernim dijelom, uključujući nadvožnjak preko Ranžirnog kolodvora. Samo ta dva prometna projekta, koja su već mogla i trebala biti dovršena, imala bi povoljniji utjecaj na rasterećenje i protočnost prometa u središtu grada od negativnog, povećanja broja vozila. Uz sve to, probleme je povećalo smanjenje učinkovitosti javnog gradskog prometa, što je posljedica lošeg održavanja vozila (tramvaja i autobusa) i pruga. Linije su se prorijedile, što stvara i dodatne probleme, jer tramvaji i autobusi u špicama bivaju preopterećeni.
Stoga građani koji su dosada za odlazak na posao koristili javni prijevoz, prelaze na automobilski, koliko god zagušen bio. Od dvije loše opcije biraju manje lošu. Usto, preopterećeni autobusi i tramvaji ubrzan o troše i oštećuju cestovnu infrastrukturu (asfaltne površine i tračnice), pa nije čudno što je u protekle tri godine bilo više iskakanja tramvaja iz istrošenih tračnica, nego prethodnih deset. Zbog toga su nužne interventne mjere, kako bi se čim prije stabiliziralo stanje do vremena kad (i ako!) upravljanje gradom, posebice prometom preuzmu stručne, kompetentne i odgovorne osobe. Grad Zagreb bi trebao zatražiti potporu hrvatske vlade, posebice resornog ministarstva u rješavanju prometnih problema Zagreba. Interesi građana su iznad političkih i stranačkih, a tu bitno može pomoći hrvatska vlada.
Uz inteziviranje dugoročnih mjera, prvenstveno izgradnje Jarunskog mosta i produžetka Strojarske s nadvožnjakom preko ranžirnog kolodvora nužne su interventne mjere:
1. Žurno vraćanje stanja prometne infrastrukture u širem centru (Deželićeva, Masarykova, Teslina i Stara Vlaška) na stanje iz 2021.
2. Gospodarske dostave propisati isključivo ma vrijeme od 23 do 5 sati, kako bi se u jutarnjim gužvama gradski promet rasteretio gospodarskih vozila, koja se često zaustavljaju na prometnim trakama uz četiri upaljena žmigavca.
3. Uz potporu hrvatske vlade te ministarstava prostornog uređenja i prometa bitno intenzivirati započete radove na održavanju i saniranju prometne infrastrukture. Posao organizirati u tri smjene 7/24, a vlada bi trebala pomoći u financiranju i organiziranju potrebnih tehničkih i ljudskih resursa za to.
4. Bitno unaprijediti rad u ZET-u, posebice u službama za održavanje vozila i tramvajske infrastrukture. Povećanjem broja kompozicija u prometu i održavanjem voznog reda smanjilo gužve.
5. Subvencionirati rad od kuće, poreznim olakšicama za tvrtke i građane, uz pomoć Vlade RH. Već pet posto smanjenja broja vozila u prometu u jutarnjim i poslijepodnevnim špicama bitno bi smanjilo gužve.
6. Ukidanje uvedenog blokovskog parkiranja, koje je kontraproduktivno, jer smanjuje cirkulaciju parkirnih mjesta i samo je zakompliciralo život građana u centru. Vraćanjem na staro stanje apsurdno nisku cijenu povlaštenog parkiranja u prvoj zoni od 13.30 eura mjesečno trebalo bi povećati na prihvatljivih 20 eura mjesečno (proporcionalno u ostalim zonama).
Navedenim interventnim mjerama gradski bi promet ‘prodisao’, smanjile bi se gužve i ublažila zagušenja. A za dovođenje dugoročnih mjera trebat će pričekati dolazak stručnih, kompetentnih i odgovornih osoba u sustav upravljanja zagrebačkim prometom.
