Pucanje, koje izaziva havariju motora, ne događa se iznenada, jer se prethodno pokažu pukotine i oštećenja, odnosno zamašćenja remena, što treba otkriti na vrijeme…
Gotovo svima je poznato da u slučaju da zupčasti remen pukne dolazi do velikog oštećenja motora, jer se sudare klipovi i ventili. Tada dolazi do deformacije ventila, oštećenja vodilica i klipova, a u težem slučaju bregastog vratila i glave motora.
Zbog toga je propisan interval izmjene na 100.000 do 240.000 km, kod nekih modela i više (uz redovite preglede). No, zupčasti remen treba provjeravati na svakom većem servisu, jer se prije pucanja, u pravilu javljaju pukotine. Problem može biti i u zamašćenju, uslijed propuštanja ulja na semerinzima radilice ili bregastih vratila.
Tada se smanjuje korisno trenje između zupčastog remena i remenica te može doći zdo preskakanja remena, koje također izaziva havariju motora (sudaranje klipova i ventila).
Stanje zupčastog remena provjerava se skidanjem zaštitnog poklopca, segment po segment, uz blago uvijanje remena rukom (tada se lakše uočavaju pukotine).
Mjenjač treba ubaciti u najviši stupanj te se guranje auta lagano okreće radilica, odnosno pomiče remen. Tako ga je moguće pregledati u cijelom opsegu.
Ako uočite pukotine ili oštećenja, izmijenite ga odmah, bez obzira u kojem ste dijelu intervala izmjene zupčastog remena. Prilikom izmjene treba izmijeniti napinjače i vodilice te pumpu rashladne tekućine, ako se pokreće zupčastim remenom.
Zupčasti remen treba pregledati po cijelom obodu, s vanjske i unutrašnje strane, posebice u području bokova, gdje su koncentracije naprezanja, izazvane pukotinama i oštećenjima, najopasnijePrvi zupčasti remen ugrađen je 1962. u kupe S1004 tvrtke Glas, koju je ubrzo progutao BMW.
Razvodni mehanizam bio je jednostavan, a zupčasti remen bez napinjača. Masovno koriπtenje počinje krajem 1960-ih u modelima Fiat 125 i Fiat 128, a pravi bum nastaje 1974., pojavom prvog, već legendarnog kompakta Volkswagen Golf.
Zupčasti remen nije potrebno održavati, gotovo je bešuman, stvara manje otpore i mehaničke gubitke te je jeftiniji od drugih pogona bregastih vratila (lanac, lančanici).
Za razliku od lanca, koji zbog lučnog koraka i pulsiranja prijenosnog polumjera lančanika ima neravnomjernu obodnu brzinu (poligonski efekt), zupčasti remen radi ujednačeno. Mekši prijenos snage (potrebne za pokretanje bregastih vratila) ublažava dinamičko opterećenje razvodnog mehanizma.Glavna mu je mana rizik pucanja.
Događa se vrlo rijetko, ali tada dolazi do velike havarije motora (sudare se klipovi i ventili). Zbog toga je propisana izmjena nakon određenog broja prijeđenih kilometara i godina (sedam do deset). Izrađuje se od kompozita polimera (kloroprenskog kaučuka – neoprena) i ojačavajućeg sredstva – armature (mreže od staklenih vlakana).
Dobra mehanička svojstva, dinamičku otpornost i otpornost na trošenje zadržava u širokom temperaturnom području od -50 do +260°C. Malo je osjetljiv na utjecaj kisika i ozona (sporo stari) te u radu može dugo izdržati bez istrošenja i pucanja.
