Volvo S40 koristi mehaniku modela Ford Focus, što je smanjilo cijenu, ali i pouzdanost, izvedba je čvrsta i solidna, a turbodizelaš PSA-Ford obujma 1560 ccm i snage 109 KS sklon je začepljenju uljnih kanala…
Volvo, slavna švedska marka osnovana 1927., od 1999. do 2010. bila je u vlasništvu Forda, koji ga je tada prodao kineskom Geelyju. Jedan od rezultata je Volvo V50. Riječ je o karavanu dugačkom 452 cm, izvedenom iz limuzine S40, dugačke 447 cm. Startali su s proizvodnjom 2004., na platformi međuosnog razmaka 264 cm i s osnovnom mehanikom Fordovog kompakta druge generacije.
Koristila je još Mazda 3, a 2006. je napravljen i kompakt Volvo C30 od 425 cm. Zanimljivo, prvi je Volvo S40 predstavljen 1995. kao tehnološki blizanac modela Mitsubishi Carisma. Imao je karavansku inačicu Volvo V40, koja je u drugoj generaciji dobila oznaku V50. U trećoj, predstavljenoj u ljeto 2012. pod kineskom upravom, napravljen je samo produženi kompakt, odnosno kompaktni karavan V40.
Premda je S40, V50, za nijansu manje ‘švedski’ od izvornih Volvo modela S60, V70 i S80, odlikuje se izvrsnom limarijom, što je najvažnije svojstvo svakog rabljenog modela. Napravljen je solidnije i naizgled kvalitetnije od Focusa karavan, koji i sam zaslužuje epitete čvrstoće i pouzdanosti. Na kritičnim je mjestima dodatno ojačan, a izvedba je, općenito, na premium razini.
Bilo je ‘dječjih bolesti’, koje su pratile i dolazak modela Ford Focus druge generacije, prvenstveno sa senzorima ABS uređaja, alternatorom i klima uređajem. Po statistikama kvarova osjetno je pouzdaniji od modela prve generacije. Početni problemi, najviše s kočnim sustavom, elektronikom za upravljanje rada motora i sustavom za hlađenje, uklonjeni su u prve dvije godine.
Kvaliteta je potom neprestano rasla, te je ova serija, u početku tek u prosjeku, 2009. došla u vrh statistika pouzdanosti agencija TÜV i Dekra. Najčešći model na tržištu je 2.0 D, opremljen kvalitetnim i pouzdanim PSA/Fordovim turbodizelašem obujma 1997 ccm, koji razvija 136 KS i 320 Nm. Uz normalno održavanje bez problema prelazi više od 300.000 km te je pouzdaniji od 2.0 TDI svoje generacije.
Prije kupnje treba ga ipak temeljito pregledati, zbog rizika vraćene kilometraže i lošeg održavanja. Velik udio na tržištu ima i 1.6 D, koji je ‘druga pjesma’ i bolje ga je izbjegavati. Osjetljiv je na skupljanje uljnog taloga u donjem dijelu, pogotovo ako je interval izmjene ulja duži od 10.000 km. Začepljenje uljnih kanala otežava cirkulaciju ulja prema gornjem dijelu motora, što najprije ‘ubija’ turbopunjač, a potom i ostale sklopove.
Lijek je češća izmjena ulja te čišćenje uljnog sita i donjeg dijela motora svakih 30.000 km. Nova serija tog motora, s osam umjesto 16 ventila, taj je problem riješila. Među benzincima je najpouzdaniji, ali i najrastrošniji, 5-cilindraš 2.4 sa 140 KS, 1.6 sa 100 KS malo je preslab, a preporučljiv je, također pouzdani, 1.8 sa 125 KS.Kod starijih se modela javlja problem s elektroničkom blokadom motora, povezanom s kontaktnim ključem,što se rješava u ovlaštenom servisu.
Dizelaš 1.6 sklon je nakupljanju taloga i blokiranja uljnih kanala te prvi strada turbopunjač. Zbog toga interval izmjene ulja s filtrom treba smanjiti na 10.000 km Modeli proizvedeni do 7. rujna 2005. pozvani su u ovlaštene servise zbog struganja u mehanizmu ručne kočnice, te samo turbobenzinci T5 proizvedeni prije 15. lipnja 2005., zbog zamjene cijevi za gorivo.
Dizelaši 1.6 D, proizvedeni između srpnja 2005. i siječnja 2007. opozvani su zbog izmjene ventila za odzračivanje sustava za podmazivanje te EDC modula visokotlačne pumpe. Kod svih modela proizvedenih između 19. siječnja i 5. ožujka 2007. trebalo je zamijeniti glavni cilindar kočnog sustava. Najviše se isplate modeli proizvedeni nakon 2009., kad su riješeni svi problemi.
Primjerci na tržištu dostupni su od 25.000 d0 50.000 kn, i uz temeljit pregled primjerci u dobrom stanju su isplativi.
Povijest modela:
prosinac 2003. – predstavljen
prosinac 2004. – 1.6 D
prosinac 2005 – 2.4 D5
siječanj 2007. – redizajn
svibanj 2008. – mjenjač s dvostrukom spojkom Powershift
rujan 2008. – DRIVe
