KAMIONSKE LEGENDE (1)

FAP 1314 (1962. – 2003.), neuništivi ‘Kljunaš’, naša kamionska legenda

U Priboju, na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, 30. listopada 1953. pokrenuta je proizvodnja robusnih i funkcionalnih kamiona FAP po tehnologiji švicarsko-austrijske tvrtke Saurer Werke s kraja 1930-ih, najvažnijeg kamiona i tegljača bivše države…

Foto: Srđan Popović

Izvrsno su služili u brojnim gospodarskim, a i vojnim namjenama, a u ratnim filmovima, minimalno maskirani, glumili kamione Wehrmachta. Kad je 1983. emitirana kultna američka TV serija Vjetrovi rata, u nekoliko emisija nije bilo teško prepoznati središte Zagreba, koje je ‘glumilo’ centar Berlina, sjedište Wehrmachta bilo je u Mimari…

A u prvim kolonama ratnih njemačkih kamiona ponosno je tutnjao legendarni jugoslavenski kamion FAP 1314 ‘Kljunaš’, ‘izvornog’ stila s kraja 1930-ih. Česti su bili na našim cestama, temelj gospodarstva i građevinarstva, prevozili grube, rasute terete, naravno i ‘luksuznije’, ali za takve bio je prvenstveno namijenjen mariborski TAM 4500 odnosno TAM 5000.

Manji kamioni bivše države bili su ‘Tamić’ TAM 2000 i ‘Zastavica’ Zastava 615. Tek krajem 1980-ih gospodarski se program širi. Najveći je trag, postavši kamionskom legendom bivše države, ostavio FAP ‘Kljunaš’.

Riječ je o legendarnom kamionu FAP 1314 (1962. – 2003.), unaprijeđenoj izvedenici modela FAP 13, koji je životni put počeo 30. listopada 1953. u tvornici FAP na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, pokrenuta je proizvodnja robusnih kamiona po licenci švicarsko-austrijske tvrtke Saurer Werke.

Fabrika automobila Priboj službeno je osnovana 29. srpnja 1952., a prvih je 17 kamiona, nosivosti 4 i 6 tona, sklopljeno u posljednja dva mjeseca 1953. Najpoznatiji je model bio FAP 1314, koji je s početnih 85 i 100 KS pojačan na 130 i 145 KS. Proizvodio se u 14 verzija, od 1962. do raspada bivše države, a potom u malim serijama do 2003.

Dužina mu je bila od 5842  do 7927 mm, korisna nosivost od 7500 do 8000 kg, u verzijama sandučar, kiper, tegljač, cisterna, dizalica te u nekoliko vojnih inačica, sa stražnjim i 4×4 pogonom. Zbog toga su ga, u brojnim namjenama (sandučar, kiper, tegljač s prikolicom, kamion-cisterna, kamion-dizalica, vatrogasno vozilo, kamion za prijevoz cementa…), masovno koristila javna poduzeća bivše države.

Gio je i glavni kamion/tegljač vojske bivše države,

Najveća mu je brzina bila, ovisno o izvedbu, bila između 62 i 68 km/h, bio je dakle spor, ali žilav i pouzdan. Nosio je i teglio, bio nezaustavljiv i neuništiv. Proizvodnja stabilno raste, a šasije se nerijetko isporučuju karoserističkim radionicama u Zagrebu, Splitu i Ljubljani, koje na njima kreiraju specijalne izvedbe kamiona i autobusa.

Bivša država ‘nije vrijedila’, ali proizvodilo se i gradilo… Vlastiti modeli dolaze 1965., a od 1970. sve je tješnja tehnološka suradnja s tvrtkom Daimler-Benz. Premda su FAP-ovi kamioni izvoženi na razna tržišta, raspadom Jugoslavije i gubitkom stabilnog domaćeg tržišta, počinju problemi.

Tvrtka je ipak uspjela životariti sve do 30. svibnja 2017., kad je službeno ugašena.

Autor

Provjeri cijenu police auto osiguranja na današnji dan!

Preporučeni sadržaj