Bugatti je predstavio novi model, a naziv modela potječe s kraja 18. stoljeća.
Odakle dolazi naziv Bugatti Tourbillon? Sigurno je mnoge zanimalo dok je Mate Rimac predstavljao tehnička dostignuća noviteta.
Bugatti je marka koja se ne libi ući pomalo u ekscentričnu domenu kad su nazivi njegovih modela u pitanju. Kada je tvrtku 1998. kupio Volkswagen Grupa, Bugatti je odmah otvorio povijesne knjige kako bi došao do prikladnih imena za svoja prva dva hiperautomobila.
Za Veyron, tvrtka se odlučila za vozača utrka Pierrea Veyrona, koji je vozio Bugatti do pobjede na utrci 24 sata Le Mansa 1939. godine. Isto je učinio i za Chiron, nazvavši ga po Louisu Chironu, koji je 1931. pobijedio na Velikoj nagradi Francuske za volanom Type 51. A mnoge od iteracija koje su uslijedile imale su slične povijesne veze.
Ali novi Bugatti Tourbillon uopće nije nazvan po vozaču utrka, čime se suprotstavlja trendu prva dva modela. Nije bilo, nije postojao neki Maxime ili Claude Tourbillona koji se utrkivao s Bugattijima na prijelazu stoljeća. Budući da je ovo prvi Bugatti u 20 godina koji nije pokretan W16 strojem, tvrtka je smatrala da ovaj novi model zaslužuje potpuno novo ime – ono koje nema nikakve veze s Bugattijevim porijeklom.
Pa odakle onda naziv Tourbillon? Naziv Tourbillon potječe iz urarski krugova i same izrade satova s kraja 1700-ih. Tourbillon na francuskom znači “vihor” ili “vrtlog”, a to je specifičan mehanizam koji se koristi u vrhunskim satovima za uklanjanje nedosljednosti u mjerenju vremena uzrokovane gravitacijom. Kada nosite sat na ruci, mehanizam sata pokazuje bolje ili lošije vrijeme ovisno o položaju u prostoru. Konstantnim okretanjem kotačića za otpuštanje i ravnoteže sata (brzo pokretnih dijelova mehaničkog sata) u strukturi nalik kavezu, možete izračunati prosjek ovih nedosljednosti za sveukupno preciznije mjerenje vremena.
Ukratko, tourbillon se u biti bori s učincima gravitacije, te je shodno tome izabran kao prikladan opis za hiperautomobil koji radi uglavnom isto.
Tourbillon je 1795. godine izumio švicarski, s francusko-pruskom vezom urar podrijetlom Abraham-Louis Breguet, koji je u biti proveo svoj radni vijek u Francuskoj, izmišljajući svaki veliki napredak u modernom mjerenju vremena. Do kraja svog života, Breguet će postati najvažnija figura u cijeloj modernoj urarstva. Patentirao je tourbillon 1801…
Kasnije kroz 20. stoljeće priča nije stala. 1947. godine robna marka Omega stvorila je prvi ručni sat s tourbillonom – 30i Tourbillon – rijedak sat koji je na aukciji prodan za više od 1,5 milijuna dolara.
Pa zašto se Bugatti odlučio za ovo ime? Osim što zvuči efektno i moćno, te zadržavanja tradicionalne sufikse Veyrona i Chirona prije njega, Bugatti je želio ići u novom smjeru koji bolje integrira “modernu modu i stil života” u svoj novi superauto.
”Ime Tourbillon odabrano je kao savršena inkapsulacija karaktera ovog automobila”, napominju iz tvrtke. “Potpuno originalna kreacija bez usporedbe, istovremeno je složena i lijepa, pomaže u suzbijanju učinaka gravitacije na sat kako bi se osiguralo dosljednije mjerenje vremena. I više od 200 godina kasnije još uvijek se cijeni kao vrhunac urarstva.”
Imajući to na umu, Bugatti Tourbillon ima nekoliko ne tako suptilnih detalja koji odaju počast njegovom imenu inspiriranom satom. Mjerači su dizajnirani uz pomoć švicarskih urara s maksimalnom tolerancijom od 50 mikrona – s nekim detaljima toleriranim na samo 5 mikrona. A više od 600 dijelova od titana čini jedinstvenu troslojnu strukturu odmah iznad upravljača, s dragim kamenjem poput safira i rubina suptilno ugrađenim u lice svakog skupa.
Središnja konzola sastoji se od kristalnog stakla razvijenog u 13 odvojenih stupnjeva kako bi se osigurala maksimalna jasnoća. Aluminijske armature su anodizirane i mljevene iz jednog komada metala. Čak je i gumb za pokretanje – naklon klasičnim Bugattijima – izrađen od istog komada aluminija.
Ako ovo predstavlja sljedeći korak za Bugatti, krunski dragulj urarstva daje prikladno ime za tu priliku.
