Maksimalna dozvoljena temperatura rashladne tekućine je 110°C, a kod nekih motora iznimno 120°C i, ako je motor ispravan, neće doći do vrenja
Dva su razloga za toliku temperaturu rashladne tekućine. Prvo, u rashladnom sustavu (u pravilu) nije voda nego mješavina derivata alkohola: etilen-glikola, propilen-glikola i organskih kiselina, vrelišta višeg od 120 Celzijevih stupnjeva (ovisno o sastavu).
Drugo, rashladni sustav automobila je zatvoren i stlačen (prešuriziran), na tlak od 1,1 do 1,2 bara, a povišenjem tlaka tekućina vrije na višoj temperaturi (princip tlačnog lonca za kuhanje). Po istoj logici smanjenjem tlaka tekućina vrije na nižoj temperaturi, pa je poznato da ekspedicije na Himalaju u kipućoj vodi ne mogu skuhati jaje.
Optimalna radna temperatura motora je 90°C, odnosno od 85 do 95°C. Pri nižim temperaturama pogoršava se podmazivanje i učinkovitost motora, a pri viši, može doći do probijanja brtve glave, krivljenja glave i havarije motora. Ali, što su temperature više, termodinamički proces u cilindrima je učinkovitiji te motor daje više energije i snage za određenu količinu goriva (bolje vuče, a manje troši).
Za ispravnost rashladnog sustava najvažnije je da su ispravni termostat i termoprekidač, koji pri 96°C pali ventilator hladnjaka motora. Važno je da sustav brtvi, da su pumpa rashladne tekućine i elektromotor ventilatora ispravni te da je hladnjak čist i u dobrom stanju.
