DOBRO JE ZNATI

Bolje gume svakako ugradite sprijeda!

Prednosti: bitno skraćuje zaustavni put, olakšavaju izbjegavanje pješaka i prepreke, olakšavaju ulazak u zavoj, smanjuje rizik aquaplaninga. Mana: smanjenje dinamičke stabilnosti u oštroj vožnji..

Ne osvrćite se na savjete koji jednostrano i tendenciozno, dakle nestručno i neodgovorno analiziraju samo jedan, manje važan utjecaj, a ostale, prioritetne zanemaruju! U stilu – ‘Da, auto bi, zbog lošijeg kočenja i težeg izbjegavanja pregazio dijete, ali ovo drugo je važnije?!

Autor: Željko Marušić

Najbolje je imati sve četiri iste gume, no ako  zbog financijskih razloga kupujete samo jedan par  guma, obavezno ih montirajte sprijeda! To posebice vrijedi kod automobila s prednjim pogonom, koja čine više od 90 posto vozila na našim cestama. To je nepisano pravilo, kojeg primjenjuje većina vozača i vulkanizera, pa se radi i o svojevrsnom ‘glasu naroda’. No radi se o polovičnom rješenju, koje vam neće preporučiti niti jedan kvalitetan gumar, niti vulkanizer. Kako se ipak radi o svojevrsnom ‘nužnom zlu’, koje se u aktualnoj gospodarskoj situaciji ne može izbjeći, potrebno je ozbiljno razmotriti tu problematiku.

Mnogi, nažalost, zagovaraju tezu kako bolje gume treba ugraditi straga. Uzimaju u obzir samo jednu stranu medalje, a drugu, daleko važniju, pogotovo kod vozila s prednjim pogonom, stabilnima ‘po definiciji’, zanemaruju. Slikovito, zagovaraju da se djeci za se djeci za liječenje upalnih procesa primarno daju kortikosteroidi, jer je to najučinkovitije. Pritom, premda je to točno, neodgovorno i nestručno zanemaruju teške nuspojave i opasne posljedice po dugoročno zdravlje.

Prednji kotači, odnosno gume, ostvaruju 60 do 95 posto kočnih sila te bolje gume sprijeda skraćuju zaustavni put. Dobre prednje gume smanjuju rizik aquaplaninga i poboljšavaju odziv na okretanje volana. Brzina odziva na upravljač ovisi o kvaliteti prednjih guma.

Stražnje su gume zaslužnije za stabilnost i smanjenje rizika prevrtanja na Testu izbjegavanja losa (ISO 3888). Ali, u ekstremnoj situaciji, s lošim prednjim gumama, auto uopće ne bi odgovorio na zakretanje volana, odnosno ne bi uspio skrenuti u paralelnu traku, pomaknutu 3,5 m lijevo i potom se vratiti. Takvim se manevrom izbjegavaju djeca i pješaci koji istrče, kad nema vremena za kočenje.

S boljim gumama sprijeda, a lošijim straga, auto bi izbjegao prepreku, a potom došao u opasnu nestabilnost, s rizikom ‘piruete’, a čak i prevrtanja. No s lošijim gumama sprijeda ne bi odgovorio na zakretanje volana i ostao bi stabilan, ali tako stabilan produžio bi ravno i možda usmrtio dijete. Isti bi ishod bio ako auto s lošijim gumama sprijeda ne bi uspio zakočiti (s boljim bi) i ništa ne može biti važnije od toga.

Zaključak: bolje gume svakako trebaju biti sprijeda, čak i kod stražnjeg pogona, posebice i stoga što je naš asfalt lošiji i skliskiji od EU-prosjeka (zbog štednje i lošije tehnologije izrade).

Ne osvrćite se na savjete koji jednostrano i tendenciozno, dakle nestručno i neodgovorno analiziraju samo jedan, manje važan utjecaj, a ostale, prioritetne zanemaruju! U stilu – ‘Da, auto bi, zbog lošijeg kočenja i težeg izbjegavanja pregazio dijete, ali ovo drugo je važnije?!

Riječ je i o marketinškim interesima/trikovima, koji dolaze i od samih proizvođača, kojima je jedini cilj da se kupuju sve četiri nove gume, što je svakako najbolje, ali mnogi zbog toga, budimo svjesni kupovne moći naših građana, predugo voze na pohabanim gumama. Zbog toga prijelazno rješenje, s dvije nove gume (bolje dvije nove, nego sve četiri stare!), koje obvezno treba staviti sprijeda, itekako ima smisla. Evo i zašto, neka ovo pročitaju oni koji misle suprotno:

 

Prednosti ugradnje boljih guma sprijeda:

KRAĆI ZAUSTAVNI PUT
Prednji su kotači znatno važniji za kočenje od stražnjih. Ovisno o rasporedu statičkog opterećenja i intenzitetu kočenja (utjecaju inercijskih sila), prednji kotači preuzimaju 60 do 95 posto ukupnih kočnih sila. Za zaustavni je put malo važno ako su straga lošije gume, pogotovo što blokiranje stražnjih kotača sprječava ABS, a zanošenje ESP. Kriterij zaustavnog puta je prioritetan, jer nikakva dinamička stabilnost ne može nadoknaditi primjerice pet metara duži zaustavni put (moguću posljedicu montaže lošijih guma sprijeda), ako zbog toga vozač pregazi dijete ili ne uspije usporiti pred opasnim zavojem, odnosno raskrižjem.

KASNIJE PROKLIZAVANJE
Kod auta s upravljanjem pomoću samo prednjih kotača (2 Wheel Steering – 2WS), kakvih je 99,99 posto na tržištu, najprije dolazi do bočnog skretanja (proklizavanja) prednjih kotača. Stražnji počinju proklizavati trenutak kasnije – u stotinkama, odnosno desetinkama sekunde, ovisno o pogonskoj koncepciji, brzini, opterećenju, tlaku zraka i stanju podloge. Kod rijetkih vozila s upravljanjem pomoću sva četiri kotača (4WS) prednji i stražnji kotači počinju istodobno proklizavati. Budući da kod praktički svih auta prednji kotači prvi počnu proklizavati, oni su i ‘prva obrambena linija protiv proklizavanja’.

OTPORNIJE NA AQUAPLANING
Prednje gume na kiši svladavaju udarni vodeni val, koji može bitno smanjiti prianjanje guma i izazvati ‘aquaplaning’. Zbog takve pojave vozač može potpuno izgubiti kontrolu nad vozilom, s nesagledivim posljedicama. Zato je važno imati kvalitetniju (noviju) gumu sprijeda, jer njen deblji profi l omogućuje bolju ‘drenažu’ (uzdužno i bočno odvođenje vode) i zadržavanje kontakta gume s podlogom. Stražnjoj je gumi znatno lakše, jer nailazi na, velikim dijelom ‘raščišćeni teren’, odnosno nekompaktan i ‘razbijeni’ vodeni sloj.

LAKŠE IZBJEGAVANJE PJEŠAKA I PREPREKE
Premda montaža boljih guma straga teoretski poboljšava dinamičku stabilnost, takva koncepcija bitno pogoršava sposobnost upravljanja i skretanja (mogućnost svladavanja zavoja), što može biti opasnije od dinamičke nestabilnosti. Prvi primjer: ako na cestu iznenada izleti pješak, biciklist, životinja,,,, ili je vozač suočen s iznenadnom preprekom, s dobrim gumama sprijeda lakše će ih izbjeći. S lošim gumama sprijeda, vozilo jednostavno neće odreagirati i skrenuti. “Stabilno” će zadržati pravac i, primjerice, udariti u dijete. Uh…

LAKŠI ULAZAK U ZAVOJ
Premda montaža boljih guma straga teoretski poboljšava dinamičku stabilnost, takva koncepcija bitno pogoršava sposobnost upravljanja i skretanja (mogućnost svladavanja zavoja), što može biti opasnije od dinamičke nestabilnosti. Ovo je razmatranje ‘ključ’ cijele priče, jer mnoge dovodi u zabludu. Naime, ako imate lošije gume sprijeda, istina je da je auto stabilniji (teže će napraviti ‘piruetu’), ali tako stabilan lakše će u zavoju proklizati na suprotni trak, pod kotače tegljača ili izletjeti izvan ceste u provaliju! Uh…

BOLJE PODNOSE OPTEREĆENJE
Prednje su gume i statički, a posebice dinamički (kod kočenja i vožnje u zavoju) znatno više opterećene od stražnjih. Izložene su kompleksnijem naprezanju, jer je pored deformacija u sve tri osi snažno prisutno i uvijanje gume. Zbog toga je rizik pucanja prednjih guma znatno veći nego kod stražnjih, pa je nerazumno sprijeda imati lošije gume nego straga.

 

Mana ugradnje boljih guma sprijeda.

MANJA DINAMIČKA STABILNOST
Stražnji su kotači su važniji za dinamičku stabilnost, jer se njihovim proklizavanjem smanjuje polumjer zakretanja te povećava centrifugalna sila, koja izaziva dodatno i progresivno proklizavanje stražnjeg dijela, smanjenje polumjera rotacije i povećanje centrifugalne sile. Zbog toga automobil s lošijim gumama straga lakše napravi pogibeljnu ‘piruetu’, koja može završiti i prevrtanjem na krov. Automobil s boljim gumama sprijeda lakše ulazi u zavoj, ali teže iz njega izlazi, jer zbog proklizavanja stražnjih kotača može doći do ‘preupravljivosti’ i opasnog, pogibeljnog zanošenja. Posebice to vrijedi za automobile sa stražnjim pogonom.