Stupanj korisnog djelovanja suvremenih dizelskih motora je 40 do 45 posto, a benzinskih od 35 do 40 posto
Premda dizelsko gorivo ima 4 posto nižu ogrjevnu vrijednost od benzina, izgaranje se odvija uz znatno više tlakove izgaranja. Zbog toga dizelski (diesel) motori imaju 30 do 50 posto veći okretni moment od benzinskih (otto), a usto ga razvijaju pri manjim brzinama vrtnje motora.
Za veću učinkovitost dizelskog motora zaslužno je usisavanje zraka kroz slobodne, neprigušene usisne cijevi, za razliku od benzinskih, ottovih, motora, koji usisavaju usisnu smjesu/zrak preko usisne zaklopke.
Razlika je najveća kod malog opterećenja, kad benzinci usisavaju zrak kroz zaklopkom kroz gotovo potpuno zatvorene usisne cijevi, trošeći u prvom taktu veliku količinu energije (goriva) za usisavanje. Sličan je efekt kad udišemo zrak kroz poluzatvorene nosnice – umaramo se.
Stoga je stupanj korisnog djelovanja suvremenih dizelskih motora od 40 do 45 posto, a benzinaca od 35 do 40. Budući da dizelaši prosječno rade na 20 posto nižoj brzini vrtnje, što dodatno doprinosi učinkovitosti i smanjuje otpore u prijenosu snage (transmisiji), jer je potreban manji prijenosni omjer, dizelaši su, ovisno o režimu rada 10 do 30 posto štedljiviji od benzinaca.
Pitanja koja traže odgovor (1): Zašto su automobili s prednjim pogonom stabilniji nego sa stražnjim?
