Geostrateška odluka o penaliziranju i ukidanju dizelskih automobila, s ‘ekološkim opravdanjem’, a bez ekološkog utemeljenja, za posljedicu ima smanjenje komfora i sigurnosti vožnje
Čim je objavljena vijest o užasnoj tragičnoj nesreći na obilaznici u blizini Bad Langensalze u središnjoj Njemačkoj, kad je u frontalnom sudaru i naletu Mercedes-Benza, BMW-a i Volkswagena došlo do zapaljenja vozila pričem je poginulo sedam osoba, a šest je izgorjelo, znali smo da je najvjerojatnije riječ o benzinskim automobila. Možda električnim, a sigurno ne dizelskim!
To potvrđuju i komentari na društvenim mrežama. Vjerojatno nema goreg ishoda od preživjeti težak sudar, a potom izgorjeti u nastalom požaru. O takvim se rizicima nije raspravljalo kad je globalno donesena odluka o postupnom ukidanju dizelskih automobila (penaliziranjem, zabranom vožnje i najavljenom zabranom prodaje), premda za to nema ekološkog utemeljenja.
Dizelski automobili vozačima omogućavaju najveći komfor, jer s jednim tankom mogu prijeći i više od 1000 kilometara te se svugdje dostupno i brzo pune (dakle služe vozaču, a kod električnih je često obrnuto), imaju bolja vozna svojstva i veću sigurnost u sudaru, po dva osnova:
Prvo, maju 80 do 150 kg veću masu, koja u sudaru umanjuje opasne inercijske sile, a djeluje i barijerno. Drugo, znatno je manji rizik samozapaljenja i zapaljenja u sudaru. Koliko to znači i vrijedi, pokazala je užasna tragična nesreća u Njemačkoj.
A geostrateška priča s neutemeljenim i preuranjenim ‘ubijanjem’ dizelskih automobila, a postupno i benzinskih, čiji će vijek produljiti hibridizacija automobilskih pogona (u pravilu s benzinskim motorom), svojevrsno je ‘sađenje tikvi s vragom’, koje bi se ‘moćnicima iz sjenke’, koji sve diktiraju, moglo vratiti poput bumeranga.
U pozadini svega je, naime, ograničavanje profita i utjecaja Rusije i arapskog svijeta. Oni su im, naime, neprijatelji. No ova je ‘strategija’ veliki, neprocjenjivi strateški i industrijski dobitak za Kinu, koja im je, potencijalno, još opasniji neprijatelj.
