Politički sukobi i borbe za vlast obilježili su osamdesete u svijetu Formule 1, na jednoj strani bili su konstruktori i vlasnici većine momčadi, koje je predvodio Bernie Ecclestone, a na drugoj FISA, tadašnja krovna udruga za sportski automobilizam…
I udrugom FISA i nadređenom organizacijom FIA predsjedao je Jean-Marie Balestre, najveća prepreka da Bernie Ecclestone potpunom preuzme vlast nad automobilskim sportom. No Francuzov utjecaj u krugovima automobilske birokracije bio je golem, te se činilo da će njegov reizbor na čelo FISA-e biti samo formalnost, sve dok mu protukandidat nije postao Max Mosley.
Britanski odvjetnik Max Mosley bio je poznat kao najbliži suradnik, desna ruka tadašnjeg hrvatskog zeta Ecclestonea no, premda je uživao veliki ugled u svijetu utrka, nitko mu nije davao ozbiljne šanse. Ironično, Balestre je nekoliko godina ranije pokušavao nagovoriti Mosleya da napusti klasičnu politiku i vrati se u svijet upravljanja utrkama.
Max Mosley je odličnim lobiranjem pridobio glasače i neočekivano pobijedio 43:29, te u kratkom roku postao fascinantno popularan i uspješan. Kada je postalo očito da će poraziti Balestrea i na izborima za čelnika FIA-e, Francuz je priznao poraz te 1993. odstupio u Mosleyevu korist, pripremivši i teren za ukidanje FISA-e.
