Citroën je u pariškoj tvornici Javel proizceo posljednji Citroën DS broj 1.455.746, zaokružujući jednu od najljepših priča u povijesti, o najrevolucionarnijem automobilu ikada, slavnom modelu Žaba…
Najrevolucionarniji automobil u povijesti i nakon dva desetljeća proizvodnje u većini se kategorija mogao nositi s mnogo mlađom konkurencijom, no nakon predstavljanja nasljednika CX, bilo je posve jasno da su mu dani ipak odbrojani.
Zanimljivo je da je na zadnjem primjerku pisala osjetno manja brojka – 1.330.755, ali to se odnosilo samo na broj proizvedenih u Javelu. Iz današnje perspektive čini se pomalo nevjerojatno da je čak 90 posto svih proizvedenih primjeraka prodano na domaćem, francuskom tržištu.
To nas samo podsjeća koliko su u to vrijeme zapravo bila zatvorena svjetska tržišta i koliko se manje izvozilo. Malo je poznato da je legendarni pjevač Mišo Kovač karijeru počeo bez brkova te da ih pustio 1970., kao svojevrstan zaštitni znak, kako bi prikrio ožiljak koji mu je ostao nakon teške nesreće u vozilu u kojem pišemo.
No često je isticao kako mu je činjenica što je vozio masivnu Žabu, Citroën DS, spasila život. Ostao je vjeran francuskoj marki te je ubrzo kupio Citroën SM, jedan od dva takva primjerka luksuzno-sportskog automobila napravljenog u suradnji s tvrtkom Maserati.
Citroën je ubrzo pokazao da je tvrtka velikih kontrasta. Paralelno sa spartanskim modelom 2CV (Spaček), počeo se proizvoditi luksuzan i tehnički nevjerojatno savršen model DS (Žaba). Do tada se nije zbilo da neki automobil bude koncepcijski toliko ispred vremena.
Njegov aktivan hidropneumatski ovjes pružao je vrhunsku udobnost i stabilnost, iako je kod mnogih putnika izazivao ‘morsku bolest’. Kapljičasta je karoserija omogućavala brzinu veću od 160 km/h, a posebice je bio zanimljiv upravljač sa samo jednom prečkom.
Komfor za glomaznije putnike nije bio jača strana Žabe. Motor je toliko duboko uguran u kabinu, da je ‘vozač tijekom vožnje mogao mijenjati svjećice’. Ubrzo nakon prezentacije na pariškom autosalonu 1955. elegantni Citroën DS postaje omiljeno vozilo europske elite.
Redizajnirana verzija iz 1967. dobila je udvojene prednje farove, kromirane naplatke, bogatiju opremu i snažnije motore s ubrizgavanjem goriva. U njemu uživaju svi, od bogatih tvorničara i estradnih umjetnika, do najutjecajnijih političara i državnika. Luksuzno opremljen Citroën DS postaje službenim vozilom francuskih predsjednika, prvi je bio general Charles de Gaulle, a posljednji Georges Pompidou.
Specijalni je blindirani model dobio i blagoslovio 1959. papa Ivan XXIII. Malo je automobila u povijesti mamilo toliko uzdaha i dizalo toliko (medijske) prašine kao Žaba. Čak 12.000 predbilježbi u tri dana pariškog autosalona, od kojih je trećina poslana telegramski, pokazalo je da su mnogi spremni kupiti automobil Citroën i na ‘neviđeno’.
Po prvi je put u velikoj seriji napravljen pravi ‘automobil snova’. U svim je bitnim obilježjima bio za dva desetljeća ispred vremena: vrhunskoj mehanici, kraljevskom komforu, zrakoplovnoj aerodinamici i erotskoj privlačnosti.
Zbog serijskih servo uređaja na volanu i kočnicama, te iznimno preciznom mjenjaču, bilo ga je iznimno lagano voziti. Koncepciju prednjeg pogona, a i prvi motor naslijedio je od, također legendarnog, modela Citroën Traction Avant.
Redizajnom iz 1967. atraktivan je dizajn postao još atraktivniji, zahvaljujući dvostrukim svjetlima ispod pokrova od pleksiglasa. Unutarnji farovi bili su zakretni, povezani s upravljačkim mehanizmom
Citroën DS 19 Cabriolet, uveden 1960., ubraja se među najljepše kabriolete svih vremena. Uveden je i višenamjenski karavan Citroën DS 19 Estate. Njegova ambulantna verzija, zbog vrhunskog ovjesa, dobiva 1958. preporuku francuskog ministarstva zdravstva.
Velika, vjerojatno i jedina mana Žabe bila je nježna konstrukcija krova. ‘Dugonosi’ je Citroën DS bio uvjerljivo siguran u frontalnom sudaru. Zbog niskog težišta i vrhunskog ovjesa bilo ga je gotovo nemoguće prevrnuti. No kad bi se u kakvom izlijetanju ili sudaru prevrnuo, slaba bi se struktura krova, pod teretom teške karoserije poravnala s ‘haubom’.
Zbog toga je slavni Citroën postigao slab uspjeh na američkom tržištu. Njegov nasljednik Citroën CX iz 1974. ispravio je jedinu manu Žabe. Njegov je vrhunski koncept potvrdila titula ‘Europskog automobila 1975. godine’. Ipak, Citroën CX nije ni približno ponovio uspjeh Žabe. Glavna mu je zamjerka bila na neoriginalan dizajn, jer je Citroën CX izgledao kao napuhani Citroën GS iz 1970.
Po ‘službenoj dužnosti’ smjenjuje Žabu i 1975. u verziji Prestige postaje predsjedničkim vozilom francuskog predsjednika Valery Giscard d’Estainga. Krajem 1980-ih CX-a nasljeđuje XM. Premda postaje ‘Europski automobil 1990. godine’, zbog nespretnog se dizajna nije proslavio na tržištu.
