Prije 13 godina postignut je dogovor o sanacijskom programu, između tvrtke Opel iz Rüsselsheima, GM-ove centrale u Detroitu i njemačke vlade, kojeg je potpisala i Angela Merkel
Nakon duljeg nagađanja da će General Motors ugasiti svoju izrazito neprofitabilnu podružnicu u kontinentalnoj Europi postignut je dogovor o sanacijskom programu i spašavanju tvrtke iz Rüsselsheimu.
Opel, jedan od najslavnijih i najstarijih proizvođača automobila, nakon velikih uspjeha 50-ih, 60-ih i prve polovice 70-ih počeo je stagnirati, prvenstveno pred nezaustavljivim naletom modela Volkswagen Golf i Volkswagen Passat, koji su na tržištu potukli pandane Opel Kadett i Opel Rekord, odnosno nasljednike, modele Opel Astra i Opel Omega.
Kulminacija krize tvrtke iz Rüsselsheima nastala krajem 2008., kad je nakon više od deset godina neuspješnih sanacijskih programa i godišnjih gubitaka koji su se mjerili milijardama eura General Motors je ozbiljno počeo razmatrati opciju gašenja brenda Opel.
Budući da se radilo o desecima tisuća radnim mjesta, u pregovore se uključila njemačka vlada. Nakon dugih i mukotrpnih pregovora, na današnji dan prije deset godina postignut je dogovor o sanacijskom programu i spašavanju marke Opel, između tvrtke u Rüsselsheimu, GM-ove centrale u Detroitu i njemačke vlade, kojeg je potpisala i Angela Merkel.
Kako je General Motors i dalje imao probleme s tvrtkom Opelom, detroitska je centrala gubitaša iz Rüsselsheima 2017. prodala francuskom koncernu PSA, a od početka 2021. Opel dio megakoncerna Stellantis.
