Erik Hilding Carlsson, rođen 5. ožujka 1929. u švedskom Trollhättanu, među ljubiteljima automobilizma poznat je pod dva indikativna nadimka…
Foto: Scanpix, Wikimedia Commons
Nadimak Mr. Saab dobio je zahvaljujući činjenici da je tijekom čitave karijere vozio isključivo aute iz Trollhättana. Zapravo, jednom se okušao za volanom legendarnog njemačkog automobila Volkswagen Buba, ali ona nije odgovarala njegovom stilu vožnje.
Nadimak ‘na krovu’ (engleski ‘on the roof’, švedski ‘Carlsson på taket’) dobio je zbog agresivnog stila vožnje, koji ga je u nemalom broju navrata znao dovesti u dotični položaj. Ipak, razumije se da prevrtanja na krov, ma koliko atraktivna bila, nikome neće osigurati status legende – Carlsson, a legenda on posve sigurno jest, takav je status stekao pobjedama na najznamenitijim svjetskim relijima.
Među tim se pobjedama posebice ističu one na reliju Monte Carlo 1962. i 1963, te trostruka pobjeda na britanskom RAC reliju. ‘Kada smo pobijedili 1960.’, prisjeća se Carlsson, ‘organizatori su nam rekli da ćemo, ako sljedeće godine ponovo pobijedimo, smjeti zadržati pobjednički prijelazni pehar.’
‘Nakon što smo ponovo pobijedili rekli su mi da po pravilima pehar može prijeći u trajno vlasništvo samo ako netko pobijedi triput zaredom. Kada smo i to učinili, zaključili su da to mora ostati prijelazni pehar, pa su mi ga iznova odbili dati. Opet su me izigrali.’
Carlsson ovakve anegdote priča bez imalo gorčine. Pogotovo je jasno da gorčinu ne osjeća spram Britanaca – desetljećima je bio oženjen s Pat Moss, jednom od najboljih reli vozačica svih vremena. Brat joj je bio legendarni Sir Stirling Moss, četverostruki svjetski viceprvak u Formuli 1, najbolji vozač koji nikada nije osvojio taj naslov. Erik i Stirling bili su najbrži šogori na svijetu!
Carlsson je desetljećima bio najpoznatiji svjetski ambasador tvrtke Saab, a dugo je bio zadužen i za nadgledanje većine reli i trkaćih projekata. Zanimljivo je da je propagiranje automobila Saab Carlsson shvaćao vrlo ozbiljno još za trkaćih dana:
‘Suvozač i ja smo se uvijek nastojali tijekom relija nekoliko puta obrijati i promijeniti odjeću. Morali smo izgledati odmorno, bio je to dio igre. Dok su se ostali žalili na težinu utrke, rekli bismo da je šteta što nije bila duža i teža. Govorili smo to uvjerljivo i s osmijehom na licu, bez obzira kako smo se stvarno osjećali. Takvo je ponašanje je izluđivalo mnoge.’
I dakako, osim psihološke prednosti nad protivnicima, davalo je i sjajnu sliku o kultnom švedskom automobilu Saab 96, s kojim ste mogli bez problema odvesti nekoliko tisuća kilometara, pobijediti i iz njega izaći nasmijani, odmorni i svježi kao ruža.
U stvarnosti, nedostatak snage dvotaktnog motora spram konkurencije značio da ga se moralo stalno, pa i u zavojima, držati na visokim okretajima: zato je upravo Carlsson razvio tehniku istovremenog držanja papučica kočnice i gasa jednom nogom, karakterističnu za skandinavske rally vozače.
No ta je zahtjevnost vožnje bez opuštanja zacijelo bila i glavnim razlogom tih prevrtanja na krov. Srećom je automobil bio toliko čvrst i lagan da bi ga nerijetko samo vratili na kotače i nastavili rally. Dakako, Carlsson i danas obožava automobil koji ga je proslavio.
Upitan u jednoj anketi za mišljenje o najboljem ikada proizvedenom automobilu, Erik Carlsson je kao iz topa ispalio: ‘Saab 96’. Zatim su ga priupitali što je bila najbolja strana dotičnog modela, a on je odgovorio: ‘Pa… Imao je vrlo čvrst krov…’
Erik Hilding Carlsson, Gospodin Saab, švedska reli legenda, umro 27. svibnja 2015.
