Alfa Romeo 156 je se potvrdio performansama i užitkom vožnje pouzdanošću srušio predrasude, ali ima pretanak lim (loša sigurnost u sudaru), benzincima je problem varijator faze ventila, a dizelašima dvomaseni zamašnjak…
Jedan od zanimljivijih auta na tržištu rabljenih je Alfa Romeo 156, jer se za mali novac (već za 10.000 kn) može kupiti primjerak u dobrom stanju. Lijepo je dizajniran i solidno kvalitetan, a užitak ga je voziti. Dobro se podsjetiti, riječ je o ‘Europskom automobilu 1998. godine’, koji je na jesen 1997. prvi uveo common-rail (direktno ubrizgavanje preko zajedničkog voda), u turbodizelašima Alfa Romeo 156 1.9 JTD/105 KS i Alfa Romeo 156 2.4 JTD/136 KS i time ušao u povijest.
Već je od starta bilo jasno da će uspjeti. Nažalost, za slavnu tvrtku iz Milana (znate li da je Giuseppe Farina, prvi prvak Formule 1 iz 1950., vozio bolid Alfa Romeo 158/50? Sjetite se Giulije, Giuliette, Duetta…) bio je to ‘labuđi pjev’.Model 156 je, dakle, posljednji uspješan Alfa Romeo, premda ni Alfa Romeo 147 nije zakazao.
Šteta za nekad kultnu marku, koju je upropastio talijanski ‘deal’ s tadašnjim Sovjetskim Savezom (SSSR-om), oko proizvodnje Fiata 124 (VAZ-2101, Žiguli, Lada…), koja je startala 1970. Rusi su, velikim dijelom, plaćali limom sklonim hrđanju. Loš glas Alfasuda (nije bio problem samo u lošem limu, ali o tome drugom prilikom) zahvatio je cijelu slavnu marku, a i Fiat.
Konkurencija je to iskoristila i krenulo se prema propasti. Kasnije, a posebno od sredine 90-ih i modela Alfa Romeo 145, Talijani su drastično podigli kvalitetu, osvojili i dvije titule ‘Europskog auta godine’ (Alfa Romeo 156. za 1998. i Alfa Romeo 147 za 2001.), ali ništa nije pomoglo. Da nije bilo ‘utega povijesti’, Alfa Romeo 156 i nasljednik, preteški, Alfa Romeo 159, uspjeli bi znatno bolje.
‘Europski automobil 1998. godine’ brzo je riješio ‘dječje bolesti’, prvenstveno u elektronici, a kod benzinaca 1.6 Twin Spark i 1.8 1.6 Twin Spark ostao je problem varijatora faze ventila. Limarija je od starta bila otporna na hrđanje. Netočna je dogma da Talijani rade nepouzdane i kvarljive aute, koji ne traju dugo. Takvo mišljenje ne dijeli većina vlasnika modela Alfa Romo 156.
Doduše, njemačke statistike pouzdanosti ‘ne vole’ Alfa Romeo 156, jednako kao ni kompaktni Alfa Romeo 147. Na listama TÜV-a za 2014., među modelima starim 8-9 godina, plasirala se na 91. mjesto od 95 kandidata, a među 10/11-godišnjacima je 72. od 78. No, neki tvrde da kriteriji za te ocjene nisu da kraja transparentni, niti neutralni…
Pored benzinskih modela Alfa Romeo 156 1.6 Twin Spark sa 120 KS i Alfa Romeo 156 1.8 Twin Spark sa 140 KS, koji su imali (velikih) problema s varijatorom faze ventila, ali to je bilo uvjetovano i problemima s podmazivanjem (štednja na ulju), zanimljivi su turbodizelaši…
Alfa Romeo 156 1.9 JTD/105 KS (prvi u povijesti) i 5-cilindarski Alfa Romeo 156 2.4 JTD/136 KS. U 16V, odnosno 20V verzijama snaga im je porasla na 136 KS odnosno 175 KS. Obje su verzije pouzdane i trajne, ali bolje je izabrati 8V i 10V verzije – manje su opterećene, pa su, izvjesno, u boljem stanju. Usto su jeftinije u održavanju.
Brojke su danas veće, ali Alfa Romeo 156 ima stotinjak kilograma manje od aktualnog prosjeka, pa dobro potegne. Urbana je legenda da je turbodizelaš 1.9 JTD bolji od 2.4 JTD, jer oba imaju istu mehaničku ‘logistiku’ (podmazivanje, hlađenje…), što manjemu više odgovara. Ako kupujete primjerak proizveden od srpnja 2001. na dalje, ne bi trebalo biti značajnijih problema.
Peterocilindraš donosi dodatnih 80 kg, a povećana masa na prednjim kotačima dodatno opterećuje amortizere i spone. Zbog toga je jako važno temeljito provjeriti sve, od karoserije (je li auto bio slupan?) i podvozja, do motora i mjenjače. I unutrašnjosti, koja otkriva puno.
Alfa Romeo 156 često se vozi dinamično i neumjereno, a to nije dobra referenca za kupnju rabljenog. Za prednji je dio karoserije bolje da je dizelaš manji, pa je dobro stanje s masivnim 5-cilindrašem dodatna potvrda vrijednosti.
Premda je bilo dječjih bolesti, talijanska se sportska limuzina brzo ‘pribrala’. Dizelaši serije JTD su od 2001. besprijekorni, jer su riješili probleme s ubrizgavanjem. Bolji je 4-cilindarski 1.9, ali i dobro održavani 5-cilindraši su OK.
Prema statistikama ADAC-a, Alfa Romeo 156, modeli iz 1999. imali su 52,4 kvara na tisuću vozila godišnje, 2001. – 31,7, a tek u modelima iz 2003. broj kvarova pao je na solidnih 11,3, što je ostalo do kraja, pa su posljednje serije i najpouzdanije.
Zbog hrđanja Modela Alfasuda 1970-ih ‘već u prospektu’, u Milanu su od modela Alfa Romeo 145 – natkompenzirali pocinčavanja te je zaštita limarije super. Ali na EuroNCAP crash testu rezultat je bio – užas, Uh, pazite da se ne sudarite…
Najčešće mane benzinaca: Alfa Romeo 156 Twin Spark 1.6 i Alfa Romeo 156 Twin Spark 1.8, pored varijatora faze, imali su problema s pucanjem zupčastog remena, otkazom usisne zaklopke i lambda sonde te upravljačkom elektronikom – često zbog pranja motora, što treba izbjegavati. Robotizirani automatski mjenjač Selespeed nije preporučljiv, zbog osjetljive elektronike za šaltanje i mehaničkog habanja.
Alfa Romeo 156 do 2002. je imao osjetljiv isparivač klima uređaja te pokazivač razine goriva. Premda je u početku bilo problema s brizgaljkama, visokotlačnom pumpom i vodovima te EGR ventilom, dizelaši su se pokazali pouzdanim i dugovječnim. Vrijednost bitno ovisi o stanju karoserije i motora, godinama i izvedbi te se kreće od manje od 1000 do najviše 3000 eura. Alfa Romeo 156 najjeftiniji je rabljeni auto ‘od formata’.
Glavnina problema riješena je sredinom 2002. Masivna i solidna dizelska izvedba, izvorno VM-ova, nadmašuje njemačke standarde, pa nisu rijetki primjerci s više od pola milijuna kilometara. Probleme su stvarali i zamašnjak podijeljene mase te mjerač protoka zraka, ali ne uvijek, što je preporučljivo provjeriti prilikom kupnje.
A ovaj crash test pokazuje zašto se Alfa Romeo 156 naziva i ‘lijesom na kotačima’…
