Dok motor radi turbopunjač se hladi motornim uljem, pa kad se motor ugasi, trenutno prestaje hlađenje, a u njemu zaostaje toplina izgaranja i povećavaju se toplinske razlike, što izaziva deformacije, oštećenja i habanje vitalnih dijelova

Naglim gašenjem pri velikom opterećenju nastaje toplinski šok, čime su posebice ugroženi turbomotori. Z0 bog toga se nakon gašenja motora na kritičnim mjestima temperatura – povisuje!  Turbopunjač se kod turbodizelaša pri velikom opterećenju zagrijava do 950°C, a kod turbobenzinaca do 1000°C.  Ako se nakon velikog opterećenja turbomotor naglo zaustavi, temperatura ulja, ležajeva i vratila poraste i na više od 500°C. U takvim uvjetima motorno ulje izgori, a može doći i do deformacija osovina i ležajeva. Izgoreno motorno ulje može zatvoriti uljne kanale.

Slično je kad čovjek trči po žeravici – problem bi nastao kad bi se zaustavio. Izgorjeli bi tabani, a mogle bi nastati i veće nevolje…Problem je što u turbopunjač ima ‘vruću stranu’, gdje je turbina koju pokreću užareni ispušni plinovi, te hladnu, gdje je puhalo, odnosno kompresor, koja povlači usisni atmosferski zrak i upuhava da u cilindre (posljedično mu raste tlak). Nevolje nastaju u čeličnom vratilu, koje snagu s turbine prenosi na puhalo, odnosno kompresor. S jedne je strane to vratilo užareno, a s druge razmjerno hladno, što zbog velikih toplinskih razlika izaziva velika toplinska opterećenja.

Gašenje turbomotora nakon oštre vožnje povećava ta ionako velika toplinska opterećenja, što izaziva krivljenje vratila (u ekstremnim slučajevima i pucanje). Zbog toga, prije planiranog zaustavljanja smanjujte ritam vožnje, a ako ste vozili brže, prije gašenja turbomotora pustite ga da radi barem minutu u leru. Dakle, ubuduće pazite na to, važno je!