Opel Kadett B (1965. – 1973.): prvi Das Auto, pojam pouzdanosti i neuništivosti

Kadett je bio dvostruko skuplji, a osjetno lošijih performansi od Zastave 1300 (Tristaća), ali itekako isplativ, statusni simbol ‘radničke klase’…

Kad se poznavatelji automobilske povijesti sjete što je 1960-ih i 1970-ih bio i predstavljao Kadett, uz sve češće najave iz GM-a o gašenju marke Opel i odluku da 2016. zatvori pogon u Bochumu, dođe im da zaplaču. Tada je Volkswagenov glavni i praktički jedini adut bila ‘Buba’, koncern iz Wolfsburga ni približno nije imao ulogu kakvu ima danas, a ‘zakon’ na većini europskih tržišta bio je Opel.

Marketinšku kampanju ‘Das Auto’ (auto je, u njemačkom, srednjeg roda), najefektniju u branši, koju odnedavno Volkswagen koristi za cijelu gamu modela, 1969. je pokrenuo Opel, za najvažniji model. Konkretno – ‘Opel Kadett. Das Auto’…

Doduše, većina naših gastarbajtera prvom je ušteđevinom tada kupovala rabljeni Opel Rekord A ili Ford Taunus 17m te na prvi ‘Urlaub’ njime pohitala u rodno selo. A među novima prvi im je izbor bio Kadett B.

Bio je pojam za kvalitetu i pouzdanost, svjetlosnu godinu ispred ‘Tristaća’ (Zastave 1300), Škode 1000 MB, Moskviča… koji su se tada, razmjerno povoljno, mogli kupiti za dinare.

 

Naravno, bilo je u tome pretjerivanja, jer se tada, kad se već nije smjelo o politici, rado pljuvalo po svemu napravljenom ‘u socijalizmu’ (danas kažemo ‘u komunizmu’, a tada se govorilo da ćemo tamo tek stići). Bio je gotovo neuništiv, poput VW Bube, ali funkcionalniji i boljih performansi te je postao sinonim za pouzdanost

Priča počinje 1962., kad je u novom pogonu u Bochumu, sagrađenom ciljano za proizvodnju ‘anti-Volkswagena’, napravljen model prve generacije – Kadett A. Bila je to kompaktna limuzina s dvoja vrata, dugačka 392 i široka 147 cm.

Simpatična uglasta forma osiguravala je najviše komfora u najmanjim gabaritima. Klasična ‘kamionska’ koncepcija, s motorom uzdužno sprijeda i pogonom straga preko krutog mosta na lisnatim oprugama, bila je tada uobičajena. Kadett je brzo stekao glas funkcionalnog, kvalitetnog i štedljivog obiteljskog auta solidnih performansi.

Kompaktni ‘motorčić’, kojeg su zbog izvedbe i načina rada (i povijesti Opela, koji je 1862. u biznis krenuo izradom šivaćih strojeva) nazvali ‘šivaća mašina’, iz 993 ccm je razvijao 40 KS. Premda je imao bregasto vratilo u bloku, zbog dobrog razvodnog mehanizma, s razmjerno kratkim motkama i klackalicama, te kratkog hoda klipova, rado se vrtio i iznad 6000/min.

Uz ukupnu masu od samo 694 kg bilo je to dovoljno za 121 km/h i ‘sprint’ do stotke u 25,5 s. Volkswagen 1200 tada je postizao 116 km/h i ubrzavao za 32 sekunde. Po provjerenoj General Motorsovoj strategiji proizvodio se kao limuzina s dvoja vrata, Coupe i Car-A-Van. Krajem 1963. dobio je verziju S, stupnja kompresije povećanog sa 7,8 na 8,8 i snage 48 KS.

Unutrašnjost je za današnje pojmove spartanska, a tada je prostrana i funkcionalna. Kratku ručicu mjenjača trebalo je doplatiti 90 DM

Bilo je to vrijeme meteorskog uspona njemačkog gospodarstva te je, zbog velikog interesa kupaca, već u rujnu 1965. predstavljen Kadett B. Kako bi se osigurao prostor za stražnja vrata, karoserija je rastegnuta s 392 na 411 (s dorađenim blatobranima 418) i proširena sa 147 na 157 centimetara.

Bila je to već prava limuzina. Premda je, uz osnovni dizajn, zadržana i cjelokupna mehanika, motoru je, uz zadržavanje hoda od 61, provrt povećan sa 72 na 75 mm. Time je obujam porastao na 1078 cm, a snaga na 45 KS. Povećan je i napon električne instalacije, sa 6 na 12V.

Postizao je 125 km/h i ubrzavao za 22 s, što je tada bilo pristojno. Model sa stupnjem kompresije 8,8 razvijao je 55 KS i išao do 135 km/h. Limuzina se proizvodila s dvoja i četvora vrata, a zanimljivi su bili i Coupe, s atraktivnim stražnjim nosačem krova i, posebno, Caravan. Bio je jedinstven i, praktički, bez konkurencije.

Kadett B je 1967. blago dorađen, što se izvana vidjelo po udvojenim stražnjim svjetlima, a stražnji je kruti ovjes, umjesto lisnatih, dobio spiralne opruge, uzdužne držače i Panhardovu motku. Tržište je tražilo više snage, pa je motor od 1078 ccm dvostrukim rasplinjačem nabildan na 60 KS.

Uskoro je zamijenjen jednako snažnim s 1197 ccm. Coupe, kojem je 1968. podebljan stražnji nosač krova, čime je izgubio na šarmu, a dobio na sigurnosti, opremao se i motorima Rekorda s 1698 ccm i 75 KS te 1897 ccm i 90 i 106 KS (snažniji sa ubrizgavanjem).

Napravljena je i coupe-limuzina LS, te luksuzna izvedenica – Olympia. Do ljeta 1973. proizvedeno je 2.691.300 primjeraka Kadetta B, što ga čini jednim od najuspješnijih Opela u povijesti.

Uzdužno sprijeda bio je OHV ‘motorčić’ s tri ležaja radilice i bregastim vratilom u bloku, s 1178 ccm i 45 do 60 KS

DOBRO JE ZNATI
Prve tri, nove, generacije (A, B i C) napravljene su na istoj osnovi
Prvi Opel Kadett, s 1074 ccm i 23 KS, proizvodio se od 1937. do 1940., a nakon rata Crvena armija je cjelokupnu tvornicu iz Rüsselsheima prebacila u Moskvu, gdje se od 1948. do 1956. proizvodio Moskvić 400-420, kopija Kadetta.

Razvoj modela nove generacije počeo je 1957., kad je Karl Stief, Opelov direktor, odlučio napraviti ‘perfektnog anti-Volkswagena’. U novom pogonu u Bochumu 1962. je počela proizvodnja Kadetta A, već 1965. stigao je najuspješniji, B model, a od 1973. do 1979. proizvodio se Kadett C.
Sva su tri koristila istu mehaničku osnovu. Naslijedio ih je Kadett D, s poprečno postavljenim motorom i prednjim pogonom (po uzoru i kao odgovor na Volkswagen Golf I).

Funkcionalni Caravan velikog prtljažnika u svoje je vrijeme bio bez konkurencije. Proizvodio se s 3 i 5 vrata

 


Komentari

loading...