Na salonu u Bruxellesu 1969. predstavljen je Ford Capri, zanosni coupe, umanjenica slavnog američkog modela Ford Mustang, u osnovnoj verziji 1300 imao je samo 50 KS, a zbog njega je 1970. stigla Opel Manta…
Nitko nije znao tako lijepo zapakirati konfekcijsku koncepciju kao Ford, a to je pokazao sportskom transformacijom modela Ford Escort. Krajem 1960-ih, kad je europsko gospodarstvo (posebice njemačko) bilo u punom zamahu, kupci su počeli sve više tražiti sportske verzije karoserije. U tvrtki Ford znali su kojim putem treba krenuti, jer su 1964. predstavili američki megahit Mustang.
To je bio putokaz i za europsko tržište pa je sredinom travnja 1968. senzaciju izazvana najava modela Ford Capri. Tada još nisu bili poznati tehnički podaci, jer je najavljen najsnažniji model 2300 sa 108 KS. Tek kasnije objavljeno je da će osnovni 1300 imati 50 KS i ostati zapamćen kao najpoznatiji ‘lažni sportaš’ u povijesti.
Capri, ime otočića na južnoj strani Napuljskog zaljeva, 1950-ih je koristio američki Lincoln (Fordov premium brend), a od 1962. do 1964. za coupe verziju britanskog modela Ford Consul. Ford Capri je dizajnirao Philip T. Clark, koji je bio dio dizajnerskog tima slavnog modela Ford Mustang.
Platformu i podvozje naslijedio je od britanskog modela Ford Cortina, a motore su donirali Cortina i njemački Taunus. Počeo se proizvoditi 14. prosinca 1968. u britanskom Halewoodu, dva dana kasnije u njemačkom Kölnu, a početkom 1969. u njemačkom Saarlouisu i belgijskom Genku.
A šampanjac je, na svečanoj službenoj prezentaciji početkom 1969. u Bruxellesu. I unutrašnjost, s 2+2 atraktivna školjkasta sjedala i, za bazne verzije preoptimistički graviranim brzinomjerom (180 km/h), atraktivnim upravljačem i kratkim, preciznim mjenjačem, bila je ‘sportska’U razvojnoj fazi bilo je predviđeno da će se zvati Colt, ali to je ime već bio zaštitio Mitsubishi.
Srećom, jer je izabrano atraktivnije, po talijanskom otočiću blizu Napulja – Capri. To je ime zasigurno za uspjeh, koji je Fordov sportski model uskoro postigao. Capri je izgledao atraktivno, ali mnogi su tvrdili da se radi o prevari, jer se ispod atraktivnog lima krila staromodna, gotovo ‘kamionska’ koncepcija s krutim ovjesom, odnosno mostom straga, na lisnatim oprugama.
U osnovnoj se verziji pokretao motorom 1.3 V4 snage svega 50 KS. S tim je motorom Capri bio lažnjak, odnosno ‘fake’ jer je postizao jedva 134 km/h i do stotke ubrzavao za 23,8 sekundi. Bilo je to tek malo bolje od sporohodne Volkswagen Bube. Modeli proizvedeni u Engleskoj imali su redne 4-cilindarske motore.
No kupcima su bili na raspolaganju i snažniji motori – 1500 V4 sa 60 i 65 KS, 1700 V4 sa 75 KS, 2000 V6 s 90 KS i 2300 V6 sa 108 KS. Capri je bio jedinstven po širokoj paleti motora i opreme. Najsnažniji i najopremljeniji 2300 GT bio dvostruko skuplji od osnovnog 1300, koji je u Njemačkoj stajao 7590 DM.
Bio je dostupan širokom sloju kupaca. Tek Ford Capri 2300 GT imao je, koliko-toliko ‘sportske’ performanse (9,8 s, 178 km/h). Ford Capri druge generacije predstavljen je 1974. i bio je znatno manje atraktivan od prvoga. Bio je znatno manje obljubljen među kupcima te je povučen nakon samo četiri tržišne godine. Capri se i danas smatra jednim od najuspješnijih ‘konfekcijskih’ coupea u povijesti.
Prvi je model bio srodan s prvim Escortom, koji se počeo proizvoditi 1968. Početkom 1970-ih stigle su i snažnije verzije – Ford Capri 2600 RS, sa za to doba respektabilnih 150 KS. Ford Capri bio je vrlo uspješan te je 1971. i 1972. osvojio europsko prvenstvo turističkih automobila ETCC (European Touring Car Championship). Capri se prodavao izvrsno, bolje od najoptimističkijih očekivanja. Već do sredine 1970. prodano ih je pola milijuna, što je izazvalo dolazak konkurenta – Opel Manta.
Nakon što je 1973. proizveden milijunti Ford Capri, napravljen je redizajn s velikim prednjim svjetlima. No, time je Ford Capri, nažalost, izgubio početni šarm, Ford Capri Mk II predstavljen je 1974. i po uvriježenom mišljenju bio je manje atraktivan. Dobio je redne motore 1.3 (55 KS), 1.6 (72 KS), 1.6 S (88 KS) i 2.0 (88 KS) te V6 – 2.3 (108 KS) i 3.0 (125 KS).
Dizajn koji očiti nije bio dobro pogođen bio je razlog loše prodaje te je do 1978. prodano samo 513.500 primjeraka. Mnogo je toga poboljšao model treće generacije, predstavljen 1978. Dobio je ponovno atraktivniji stil te je na tržištu izdržao sve do 1987. Po tradiciji, ponuda motora bila je bogata – od 1.3 sa 70 KS, do 2.8i sa 160 KS. Posljednji Ford Capri III, nakon 1.886.647 primjeraka, proizveden je 19. prosinca 1986.
Bio je to i posljednji Ford Capri, koji nije dobio nasljednika. Neizravno, bio je to neuspješni Cougar, koji se proizvodio od 1998. do 2002. Ford Capri Mk III predstavljen je 1978. te je vratio atraktivnost i dinamičnost prvog modela. Proizvodio se punih osam godina, ali tada, nažalost, nije dobio nasljednika.
