Protupožarno djelovanje jednomotornog zrakoplova Air Tractor AT 802 najrizičnija je zrakoplovna operacija, za koju je važno besprijekorno stanje letjelice. Hrvatska ima obvezu i šansu održavati ih, ali…
Da smo barem dio od desetaka milijardi kuna nepovratno ulupanih u brodograđevnu “rupu bez dna” uložili u Zrakoplovno tehnički centar u Velikoj Gorici, u sinergiji s visokoškolskim institucijama, kojima bi to bio generator napretka te ga specijalizirali za održavanje suvremenih vojnih i specijalnih letjelica i višestruko mu povećali kapacitet, imali bismo visokoprofitabilni industrijski biznis te snažan temelj za unapređenje vojnog i protupožarnog zrakoplovstva
Autor: Željko Marušić
Rušenje protupožarnog zrakoplova Air Tractor AR-802 Fire Boss, jučer u Portugalu, ukazalo je na visoku rizičnost takvih zrakoplovnih operacija. Najrizičnijih u zrakoplovstvu, izvan ratnih operacija. Sasvim izvjesno uzrok je u tehničkom problemu, vjerojatno otkazu motora, koji tijekom operacije gotovo neprestano radi pod najvećim opterećenjem, u vrlo nepovoljnom okruženju kontaminacije zraka pepelom, požarnim česticama i solju, što povećava habanje motora te visokih temperatura, koje mu smanjuju snagu i dodatno povećavaju habanje. Istodobno, u kritičnom manevru, maksimalno opterećeni, protupožarni zrakoplovi lete u graničnim uvjetima za preživljavanje.
Tijekom leta zrakoplova tri su temeljna čimbenika sigurnosti: brzina, visina i pamet. Dva su nužna za preživljavanje. U civilnom zrakoplovstvu s minimalna dva uvjeta za preživljavanje, brzinom i pameću, operira se samo tijekom polijetanja i slijetanja te se posebno, kroz striktno propisane procedure, prate oba. Zrakoplovi imaju sigurnosnu mehaničku redundanciju, sposobnost uzlijetanja i nadvisivanja prepreka ako na pisti, nakon postizanja brzine odluke V1, kad odustajanje od polijetanja više nije moguće, ili nakon uzlijetanja, otkaže jedan od postojećih motora, te razrađene i propisane procedure slijetanja s neispravnostima zrakoplova.
Toga nema u operacijama vojnih i protupožarnih zrakoplova. Kad pilot protupožarnog zrakoplova krene u završni dio operacije ispuštanja “vodene bombe”, dakle maksimalno opterećen u nepovoljnim uvjetima, na raspolaganju ima samo brzinu zrakoplova i vlastitu pamet. Dakle, na minimumu je uvjeta za preživljavanje, jer nema treći sigurnosni faktor, visinu, koja u slučaju problema i gubitka brzine omogućava, obrušavanjem, “mijenjanje visine za brzinu” (pretvorbu potencijalne energije u kinetičku) te prostor za let i manevriranje.
Ako u kritičnom trenutku otkaže jedan od dva motora zrakoplova Canadair CI-415, situacija je kritična te se može izvući punom snagom preostalog motora, povoljnim geografskim karakteristikama na putanji (izvlačenjem kroz udolinu ili ravnicu) i sposobnošću pilota. To uključuje i sreću. Ali, ako u kritičnoj situaciji otkaže ili samo izgubi dio snage, jedini pogonski motor protupožarnog zrakoplova Air Tractor AR-802 Fire Boss (turbovratilni Pratt & Whitney PT6A-67AG), situacija je, u pravilu, izgubljena.
Postoji mogućnost i da je došlo otkaza/oštećenja upravljačkih površina (krilaca te kormila dubine i pravca) te aerodinamičkih (krila), ali je zbog iznimno robusne, pouzdane i redundantne izvedbe zrakoplova Air Tractor AR-802 to malo vjerojatno. Otkaz zrakoplovnog sustava u letu može nastati i zbog greške pilota, koji je pogrešno aktivirao ili preopteretio određeni sustav ili pripremnoj operaciji – problemima s kakvoćom i količinom goriva, što je također malo vjerojatno. Prvenstveno treba posumnjati na otkaz motora.
Svi zrakoplovi prolaze rigorozne provjere te servisne postupke i tu nema odstupanja, preskakanja i rada “fušu”, kao kod održavanja osobnih automobila. Sve se višestruko kontrolira, no propusti su mogući, posebice u situacijama forsiranog letenja protupožarnih zrakoplova, kad su imovina i životi u pitanju, uz velik pritisak javnosti.
Otkaz bitnog zrakoplovnog sustava u letu, bez iznimke, ukazuje na propust u održavanju i/ili pripremi leta i/ili upravljanju zrakoplovom. U portugalskoj nesreći protupožarnog zrakoplova Air Tractor AR-802, u kojoj uz poginulog pilota srećom nije bilo poginulih na zemlji, primarno treba posumnjati na tehnički kvar, vjerojatno otkaz motora i vjerojatno zbog propusta u održavanju.
Tu dolazimo do biti problema, održavanja zrakoplova, što je trenutačno usko grlo europske zrakoplovne industrije, potaknuto klimatskom (povišenje temperature, smanjenje padalina te geopolitičkom situacijom (rat u Ukrajini), nastavno na probleme izazvane pandemijom Covid-19. Posljedice su se vidjele u manjku protupožarnih zrakoplovnih akcija tijekom požara u Istri i okolici Šibenika.
Hrvatska se suočila s manjkom protupožarnih zrakoplova, jer ih se dio održava baš u vrijeme najvećeg rizika velikih požara, usred ljeta (!), u Zrakoplovnom tehničkom centru (ZTC) – Velika Gorica, koji je u iznimno lošem poslovnom, tehnološkom, kadrovskom i organizacijskom stanju. Rasulu. Na tome se vide i prelamaju sve strateške, operativne i financijske pogreške koje su hrvatske vlade radile od 2000. Iz lošega prema gorem…
Umjesto što smo desecima milijardi kuna poreznih obveznika spašavali tehnološki zastarjela, poslovno besperspektivna i visoko koruptivna brodogradilišta, dijelom tih sredstava mogli smo izgraditi najvažniji regionalni centar za održavanja vojnih i specijalnih zrakoplova (prvenstveno protupožarnih Canadair i Air Tractor, za čijim održavanjem neprestano raste potreba), u suradnji s našim tehničkim fakultetima, po najvišim zrakoplovnim standardima. Utemeljili bismo visokoprofitabilni industrijski biznis s velikim sinergijskim djelovanjem na gospodarstvo i turizam te omogućili napredak tehničkih fakulteta.
Naša flota protupožarnih zrakoplova tijekom ljeta bila bi potpuno funkcionalna i pripravna. Razmjerno povoljno mogli bismo je povećati, kupnjom rabljenih protupožarnih zrakoplova te njihovim dovođenjem u optimalno tehnički propisano stanje. Takvima bismo mogli povećavati vlastitu flotu te ih prodavati i iznajmljivati, principom najpovoljnije ponude. A kad zagusti, mnoge države ne bi pitale za cijenu. No, i u tom je slučaju, kao i u letnim operacijama, bitan sigurnosni čimbenik – pamet! Nažalost, nedostaje nam…
