Poput mačke s devet života, bavarski proizvođač BMW se u nekoliko navrata izvlačio iz gotovo bezizlaznih situacija, a danas ga mnogi gledaju sa zavišću

Početak priče o tvrtki BMW vezan je za brzorastuću zrakoplovnu industriju 1910-ih. Usred I. svjetskog rata nezadovoljni inženjer Max Friz napustio je Daimler i prešao u minhensku tvrtku Rapp Motorenwerke. Premda je razvoj avijacije bio tek u povojima, Frizove smjele i inovativne ideje nisu nailazile na plodno tlo kod konzervativne tvrtke Daimler, pa je svoj koncept motora pogodnog za rad na većim visinama odlučio razviti drugdje.

U tijeku je bio I. svjetski rat, obilježen zračnim borbama u kojima je u prednosti bio onaj pilot koji se avionom mogao odići više od zemlje. Limit tadašnjih motora bio je oko 3000 metara, iznad toga rijedak zrak bi ih učinio neefikasnima. Rješenje problema bilo je u višoj kompresiji i prednabijanju, no tehnička realizacija nije bila jednostavna.

Wilhelm Maybach razradio je teorijski dio priče, a Friz se odlučio posvetiti realizaciji. Redni 6-cilindraš obujma 19 litara predstavljen je 1917, a ekstenzivna upotreba aluminija značila je manju masu i bolji balans. Glavnu je inovaciju ipak predstavljao podesivi rasplinjač, koji je omogućavao pilotu da ručicom podešava smjesu zraka i goriva u različitim omjerima, ovisno na kojoj se visini nalazi.

Reichswehr je naručio šesto komada prije no što je i prvi prototip dovršen, no previranja u tvrtki rezultirala su odlaskom osnivača Karla Rappa. Gubitak njegovog utjecaja unutar tvrtke bio je primjetan odranije, preimenovanje u Bayerische Motoren Werke službeno je obavljeno još 7. ožujka 1916., te se taj datum uzima za dan nastajanja BMW-a. Promjenom imena ugrađena je prva kockica u nevjerojatnu priču o uspjehu te tvrtke, no put do njega nije bio ravan.

U poraću je Njemačkoj zabranjen rad na razvoju avijacije, pa je tvornica privremeno zatvorena. Postignut je dogovor o proizvodnji hidrauličnih željezničkih kočnica za tvrtku Knorr-Bremse AG, koja 1920. postaje i vlasnik. Ranije utjecajni dioničar, bečki investitor rodom iz Trsta Camillo Castiglioni, jedini vjeruje u samostalnu budućnost tvrtke te otkupljuje ime, logo i resurse vezane za neaktivni dio posla s avionskim motorima. Skidanjem zabrane ponovo počinju raditi za avijaciju, a glavni im je kupac Sovjetski Savez.

Usto 1923. predstavljaju prvi motocikl BMW R32, koji je dobro primljen. Posao napreduje de 1928. preuzimaju tvrtku Dixi iz Eisenacha i time dobivaju pravo na licencnu proizvodnju modela Austin 7. Odmah kreće razvoj vlastitih modela, BMW 3/20 iz 1932. još koristi motor Austin, no BMW 303 sljedeće godine donosi dva ključna elementa prepoznatljivosti tvrtke: redni šestak i vertikalno razdijeljenu masku. Ekspanzija nije bez cijene, te je Castiglioni 1929. prisiljen prepustiti vlasništvo bankarskom konzorciju na čelu s Deutsche Bank.

Sigurno zaleđe dovodi do tehnoloških i tržišnih uspjeha 1930-ih, ali i do bliske povezanosti tvrtke s državom i nacističkim režimom. U II. svjetskom ratu fokus su opet zrakoplovni motori, što uzrokuje uništenje dijela tvornica u savezničkim bombardiranjima. One očuvanije nalazile su se na istoku Njemačke i zauzela ih je Crvena armija, te se budućnost ne čini svijetlom.

Proizvodnja motocikala obnovljena je 1948., a automobila 1951., no financije su i dalje tanke. Popularni mikroautomobil Isetta donekle popravlja situaciju, no nedostatno. American Motors i Rootes iskazuju interes za akvizicijom posrnule tvrtke, no uprava se potkraj 1959. odlučuje za udruživanje s tvrtkom Daimler-Benz.

Plan propada jer poznati industrijalci, braća Quandt, uspijevaju otkupiti dovoljno dionica za većinsko vlasništvo. Pod vodstvom Herberta Quandta počinje kontinuirana saga o uspjehu, koja traje do danas. Tvrtka koja je toliko puta bila na rubu propasti i danas je samostalna – i, doima se, snažnija nego ikad. Futuristička zgrada u obliku četiri cilindra dovršena je neposredno pred Olimpijske igre 1972., a projektirao ju je znameniti bečki arhitekt Karl Schwanzer (1918. – 1975.).

BMW-ovi motocikli i automobili zastupljeni su na našim cestama od samih početaka, često ih viđamo na slikama iz 1930-ih. Isetta je bila vrlo popularna, a početkom 1970-ih asovi Goran Štrok i Nikica Langa vozili su utrke modelima BMW 2002 i BMW 1600 prerađenima u tvrtki Alpina. S neovisnom Hrvatskom ovo postaje i omiljena marka službenih vozila predsjednika i dužnosnika, od Tuđmana do Sanadera.

Danas pod kapom tvrtke BMW Motorrad, od pojave na tržištu 1923. motocikli ovog proizvođača stekli su glas pouzdanih i kvalitetnih proizvoda, a u mnogim su zemljama prvi odabir za službena vozila, pogotovo u policiji. Tradicionalno najčešće koriste bokser motore, no i tijekom povijesti i danas bilo je dosta odstupanja od tog pravila. 2011. su proslavili proizvodnju dvomilijuntog motocikla u povijesti, modela BMW R1200 GS.

Gotovo da nema područja automobilizma na kojem BMW nije nastupao u nekom trenutku, a na većini njih zabilježio je i zapažene rezultate. Ključni su dio ipak utrke turističkih automobila, što najbolje potvrđuje čak po dvadesetak pobjeda na 24 sata Nürburgringa i 24 sata Spa, uz nevjerojatnu nisku pobjeda u raznim međunarodnim i državnim prvenstvima.

Njihov je motor prvi s turbom okrunjen titulom prvaka u Formuli 1, s Brabhamom 1983., a manjom kategorijom, Formulom 2, dominirali su desetljećima. Čak je i Niko Pulić europske titule na brdskim utrkama osvajao za upravljačem BMW M3. Jedino se reliju nisu ozbiljnije posvetili, imaju samo dvije WRC pobjede. Suradnja s timom Williams donijela im je 10 pobjeda, ali ne i titulu.

BMW zgrada, od 1999. je uvrštena na popis zaštićene njemačke kulturne baštine. U manjoj, istodobno sagrađenoj zgradi odmah do nalazi se spektakularni tvornički muzej. Najfascinantniji model svakako je bio BMW 328 (1936. – 1940.), tako sjajno koncipiran sportski automobil da se sa samo 80 KS ravnopravno nosio s modelima Bugatti i Alfa RRomeo. Motor nakon rata nastavio živjeti u engleskim modelima Bristol, a specijali na šasiji modela BMW 328 uredno su nastupali i u utrkama Formule 1. Proizvedena su samo 464 primjerka.

ZANIMLJIVOSTI

1. BMW 3/15 zvan Dixi, koji se u Eisenachu proizvodio od 1927. do 1929., stoji na samom početku priče o BMW automobilima.
2. ‘Bubrege’ na prednjoj maski uveo je BMW 303 iz 1933. – isticao se i kao najjeftiniji njemački auto sa 6 cilindara, no motor od 30 KS bio je preslab.
3. Prisilni rad zarobljenika tijekom II. svjetskog rata velika je povijesna mrlja tvrtke BMW.
4. U Eisenachu je do 1945. bio automobilski pogon – kasnije se ondje proizvodio Wartburg.
5. U ruskoj okupacijskoj zoni su do 1952. automobili i motocikli također rađeni pod brendom BMW, koji je tek nakon sudske tužbe promijenjen u EMW.
6. BMW ima Mini i Rolls-Royce u vlasništvu, te prava na još nekoliko neaktivnih britanskih povijesnih brendova: Riley, Triumph i Austin-Healey.
7. Lažnjak o propeleru – logo u bavarskim bojama tek je 1929. u reklami uspoređen s njuškom zrakoplova.
8. Neue Klasse je 1962. bio znak novog početka i definirao smjernice razvoja.
9. BMW 1600, prethodnik Serije 3, skraćena verzija Neue Klasse s dvoja vrata, smatra se najvažnijim modelom u BMW-ovoj povijesti. Najuspješniji model iz serije bio je BMW 2002
10. BMW 2500 iz 1968., prethodnik Serije 7, bio je luksuzno-sportska limuzina visoke klase, praktički bez konkurencije.
11. BMW 2002 Turbo iz 1973. bio je prvi europski cestovni automobil s turbopunjačem.
12. BMW M1 (1978. – 1981.), kojeg je dizajnirao Giorgetto Giugiaro bio je prvi je izlet u područje superautomobila.
13. M odjel od 1972. je zadužen za sportske izvedbe, neke od najpoželjnijih modela u gami.
14. BMW Serije 3 počeo se proizvoditi 1975. i otada je komercijalno najuspješniji model.
15. Prvi BMW M3 (E30) dugo je dominirao u utrkama touring automobila diljem svijeta.
16. Johanna Quandt (1926. – 2015.) vodila je tvrtku nakon smrti muža Herberta 1982. i uspješno je provela kroz krizu u koju su upali kupnjom Rovera

Autor