Tegljači na pretjecajnoj traci autoceste smanjuju protočnost i ugrožavaju sigurnost, jer izazivaju potrebu za naglim kočenjima koja su zahtjevna i riskantna, a stvaraju i zastoje koji potiču na naknadnu bržu vožnju

Na našim autocestama česta je situacija da tegljač pretječe drugi tegljač. Kako im je brzina ograničena na 90 km/h u pravilu tegljača koji vozi brzinom 88 ili 89 km/h pretječe drugi brzinom od 90 km/h. Tegljač počinje pretjecati tegljača, a kako im je pritom brzinska razlika minimalna (oko 1 km/h, često i manje), to potom traje, traje…, dulje od minute, duže od kilometra. I tada prometni tok, koji je u voznoj traci brzine 100 do 120 km/h, a u pretjecajnoj 120 do 160 km/h (i brže) odjednom biva blokiran na brzinu od 90 km/h.

Problem je što vozila koja brzo voze pretjecajnom trakom i pretječu, odjednom trebaju naglo usporiti, što je pri velikim brzinama veliki napor, uz veliko opterećenje za kočnice, ovjes i gume. Nastaje rizik da situacija iznenadi vozača te automobil izgubi kontrolu ili se zabije u tegljača, a još više da vozila koja voze iza, često s premalim razmakom, nalete na vozilo koje prvo počne kočiti. Čak i ako sve prođe bez incidenta, prigušen promet stvara razmjerno dugotrajna usporenja, koja frustriraju vozače te naknadno potiču na još bržu vožnju.

Uzrok je u kinetičkoj energiji, koja se povećava kvadratom brzine (dvostruko veća brzina – četverostruka kinetička energija), koju kočni sustav pri kočenju trenjem pretvara u toplinu. Smanjenje brzine sa 140 na 90 km/h zahtjeva trostruko veći put usporenja nego s 50 km/h na nulu. To je potrebno jer se kinetička energija mijenja (povećava ili smanjuje s kvadratom brzine. Energetski, faktor bi bio 4,6, ali kako se istodobno povećava i otpor zraka, također s kvadratom brzine, zbog razmjernih utjecaja kinetičke energije i otpora zraka, faktor je oko 3. To znači da je put kočenja s brzine 140 km/h na 90 km/h oko 50 metara.

Tome treba pridodati 30 metara za vrijeme reakcije (0,9 s) i aktivacije kočenja (0,2 s) te je ukupni put usporenja oko 80 metara. Kod većih razlika, a našim autocestama se po pretjecajnoj traci često vozi i brže od 160 km/h, iznenadni prelazak tegljača s vozne trake na pretjecajnu, kako bi tegljača koji vozi brzinom, primjerice 89 km/h pretjecao sa 90 km/h (brzina im je limitirana na 90 km/h pa je pretjecajna brzinska razlika često i manja od 1 km/h) zahtjeva i više o 100 metara.

Pritom je nužno najsnažnije kočenje može izazvati gubitak kontrole, nekontrolirano zanošenje, nalet na tegljač. Dodatan je rizik nalijetanje vozila koja, na pretjecajnoj traci voze iza prvog vozila koje naglo usporava pred tegljačem na pretjecajnoj traci…

Navedeni problem je posebice izražen i opasan na skliskom kolniku i pri lošijoj vidljivosti, koja otežava uočavanje iznenadnog blokiranja pretjecajne trake, produžuju usporni put i povećavaju rizik zanošenja. Zbog toga su nužne sljedeće mjere na našim autocestama:

1. Uvodi se opća zabrana pretjecanja za teretna vozila mase veće od 7,5 tona vozila koja voze brzinom većom od 80 km/h. Trebalo bi postavljati odgovarajuće prometne oznake, koje bi vozače upozoravale na to.

2. Promjenjivom signalizacijom, na određenim dionicama, ovisno o prometnom opterećenju i vremenskim uvjetima teretnim vozilima mase veće od 7,5 tona moglo bi se dozvoliti neograničeno pretjecanje.